Italijanski premijer Đuzepe Konte smatra da je projekat Evropske unije na velikom iskušenju.
Italija je, uz Španiju, najviše pogođena zemlja na tlu Evrope panedemijom korona virusa. A Italija je, uz to, vrlo bijesna i razočarana ponašanjem evropskih partnera koji su je, maltene, ostavili na cjedilu.
Cijela ova kriza oko pandemije korona virusa, koja će tek kao nus pojave imati i druge posledice, prije svega ekonomske prirode, uzdrmala je temelje Evropske unije i dovela u pitanje njen opstanak. Dok pojedini evropski lideri izjavljuju da će Evropa iz ovoga izaći još čvršća i odlučnija, drugi, pak, smatraju da bi projekat EU mogao da propadne.
Jedan od njih je italijanski premijer Đuzepe Konte koji je izjavio da EU rizikuje da propadne kao projekat i ocijenio da je neophodno da Unija djeluje "na adekvatan i koordinisan način kako bi pomogla zemljama koje su najteže pogođene virusom".
U svom prvom intervju za britanske elektronske medije od kada je epidemija eksplodirala u Italiji prije sedam nedjelja, Konte kaže da Evropska unija mora da se suoči sa izazovom onoga što naziva "najvećim testom od Drugog svjetskog rata".
On je za Bi-Bi-Si rekao da Italija i neke druge zemlje EU pokušavaju da podstaknu štedljive članice bloka da izdaju takozvane "korona obveznice", što podrazumijeva podjelu dugova odnosno zajedničku otplatu.
Holandija se posebno protivila toj ideji, što je dovelo do sukoba ministara finansija evrozone.
Italijanski premijer je primijeto da su se evropski lideri "suočili sa sastankom sa istorijom" koji ne bi smjeli da propuste.
"Ako ne iskoristimo priliku da stavimo novi život u evropski projekat, rizik od neuspjeha je realan".
Stopa zaraze u Italiji se usporava - najnovije brojke pokazuju da se pozitivni slučajevi povećavaju u odnosu na prethodni dan za nešto više od 1 odsto, dok je prije dvije nedjelje porast iznosio sedam odsto. I broj umrlih pokazuje znakove pada, od 919 u jednom danu prije dvije nedjelje na 542 smrtno stradala u poslednja 24 sata.
Međutim, Konte je rekao da Italija da ne smanjuje oprez, ali je dodao da se karantin uveden 9. marta, može postepeno ublažavati.
"Moramo izabrati sektore koji mogu ponovo pokrenuti svoju aktivnost. Ako zdravstveni stručnjaci to potvrde, možda ćemo početi ublažavati neke mjere već do kraja ovog mjeseca", dodao je.
Nedavno istraživanje Demosa pokazalo je da je Konteov rejting porastao sa 46 na 71 odsto tokom suočavanja sa krizom izazvanom korona virisom, ali kritičari tvrde da su ograničenja koja su preduzeta u prvim danima bila spora i neznatna.
U početku se odupirao pritiscima nekih političara u Lombardiji, sjevernom regionu koji je najteže pogođen, da brže nametne oštrije mjere.
Kada je sredinom marta delegacija kineskog Crvenog krsta došla u Milano mjere koje su tada bile na snazi ocijenjene su kao preblage.
"Vrativši se nazad, uradio bih isto. Mi imamo potpuno drugačiji sistem nego Kina. Za nas je bila kritična odluka da strogo ograničimo ustavne slobode i morali smo pažljivo da je razmotrimo. Da sam predložio karantin ili ograničenje ustavnih prava na početku, ljudi bi mislili da sam lud", rekao je Konte.