Na današnji dan prije 20 godina, prvi predsjednik samostalne Rusije, Boris Jeljcin, saopštio je u televizijskom obraćanju naciji ime osobe koja je "sposobna da konsoliduje društvo i da nastavi da sprovodi reforme" - Vladimir Putin.
Jeljcinov izbor je tada mnoge začudio: nasljednik je imao 46 godina, nije bio poznat široj javnosti u zemlji, a još manje u inostranstvu.
"Danas sam donio odluku o ostavci Vlade Sergeja Vadimoviča Stepašina. U skladu sa Ustavom, obratio sam se Državnoj dumi sa zahtjevom da imenuje Vladimira Vladimiroviča Putina za vršioca dužnosti predsjednika Vlade Rusije", tako je počelo obraćanje Borisa Jeljcina u avgustu 1999. godine, pola godine prije čuvene rečenice "Umoran sam, odlazim".
Iako je Jeljcin naglasio da do predsjedničkih izbora ima još godinu dana i da će Rusi imati priliku da procijene Putina kao čojveka i njegove kvalitete, on je u stvari ranije predao vlast svom nasljedniku, prenio je Sputnjik.
Vladimir Putin je u to vrijeme bio gotovo nepoznat u zemlji, iako je godinu dana prije dolaska u Vladu bio postavljen za direktora Federalne službe bezbjednosti (FSB), a u martu 1999. godine je istovremeno imenovan na mjesto sekretara ruskog Savjeta bezbjednosti.
Kako se kasnije prisećao Putin, on je prvobitno odbio Jeljcinov predlog.
"On (Jeljcin) se veoma iznenadio. On je bio čovjek koji je sve brzo shvatao. Pitao me je: 'A zašto?'. A ja mu kažem: 'Gospodine Jeljcin, nisam spreman'. A bio sam odrastao čovjek i već sam dugo radio u različitim državnim strukturama", ispričao je Putin.
Tokom razgovora s Putinom, Jeljcin nije izgovarao reč "nasljednik", već je govorio o "premijeru sa perspektivom". Kasnije je u jednom televizijskom programu govorio o Putinu kao o mogućem budućem predsjedniku.
Novi protesti u Moskvi: Uhapšeno 800 demonstranata!
"Rekao je to naglas cijeloj zemlji. I kada su me nakon toga odmah bombardovali pitanjima, ja sam odgovorio: 'Ako je predsjednik rekao, onda ću tako i učiniti'. Možda to nije zvučalo baš samouvjereno, ali drugačije nisam mogao da odgovorim", objasnio je kasnije Putin.
Sve to se odvijalo za vrijeme vojne intervencije u ruskoj republici Dagestan, koja je upravo počela.
"Ja sam se razmišljajući nekako, odlučio da će se moja karijera najvjerovatnije na tome i završiti, ali da će moja misija, istorijska misija - zvuči pretenciozno, ali je istina - biti da riješim situaciju na Sjevernom Kavkazu", rekao je Putin.
VELIKI skup protiv PUTINA: 20.000 skandiralo "Sramota"
Nakon što je Jeljcin 31. decembra podnio ostavku, Putin je imenovan za vršioca dužnosti predsjednika i istog dana dobio sve prerogative predsjedničke vlasti, ukljucujući i "nuklearni kofer".
CNN navodi da je Boris Jeljcin imenovanjem Putina za premijera izmijenio rusku istoriju zauvijek.
Američka TV mreža navodi da se činilo se da će to biti kratkotrajno imenovanje, jer su Putinovi prethodnici kao mogući nasljednici "trajali" samo nekoliko mjeseci.
U to vrijeme Putin nije posjedovao auru svjetskog lidera.
Avgusta 1999, kada je postao premijer, nezavisni centar za istraživanje javnog mnjenja Levada izneo je podatke da Putina podržava 31 odsto ispitanika.
Do januara 2000, pošto je postao privremeni predsjednik, imao je podršku od 84 procenata i ona nikada nije padala ispod 60 odsto.
Zašto je Putinova popularnost porasla u tim ključnim prvim mjesecima?
Jedan faktor je jasan: Putinov snažan odgovora na terorizam u zemlji.
Septembra 1999. u nizu misterioznih bombaških napada na stambene zgrade poginulo je na stotine ljudi u nekoliko gradova širom Rusije, što je paralisalo zemlju strahom.
To je bio 11. septembar za Rusiju i poput bivšeg američkog predsjednika Džordža Buša, Putin je održao govor koji su mnogi Rusi želeli da čuju.
U glavama ruske političke klase preovlađuje stav da nema jasnog nasljednika Putina.
Po zakonu, Putin mora da "siđe" sa vlasti kada mu se 2024. završi aktuelni predsjednički mandat, ali mnogi posmatrači spekulišu da on može smisliti način da se održi na vlasti, slično kao predsjednik Kine Si Đinping, ili poput bivšeg predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva, koji je zvanično odstupio, ali koji i dalje drži formalne poluge vlasti.
Rojters prenosi hronološki najvažnije događaje koji su obilježili 20-godišnji period vladavine predsjednika Putina, među kojima njegovo imenovanje za premijera, potom imenovanje za vršioca dužnosti predsjednika, pobjedu na predsjedničkim izborima 26. marta 2000, zatim osvajanje predsjedničkog mandata 2012. nakon odluke da se predsjednički mandat poveća sa četiri na šest godina i ponovnu pobjedu na predsjedničkim izborima 19. marta 2018. sa mandatom do 2024. godine.