Konstantne globalne tenzije, prirodne katastrofe, teroristički napadi, "cijepanje" Španije, jačanje evropske desnice... samo su neki najvažniji događaji po kojima ćemo pamtiti svijet u 2017. godini.
PRVA GODINA DONALDA TRAMPA - Početak godine defintivno je obilježio izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD. Tramp je u Vašingtonu 20. januara položio zakletvu i postao 45. predsjednik SAD. Inauguraciji je prisustvovalo "nekoliko stotina hiljada" građana i zvanica, a bilo je i nasilnih protesta sa suzavcem po Vašingtonu. Razne kontroverze su počele odmah nakon inauguracije - koliko je bilo ljudi na ceremoniji, njegov odnos prema prvoj dami Melaniji Tramp... a nastavljene su bukvalno do samog kraja 2017. godine.
TERORISTIČKI NAPADI - Prvi teroristički napad u svijetu u 2017. godini dogodio se upravo prvog dana 2017, u novogodišnjoj noći u jednom noćnom klubu u Istanbulu. U tom napadu je ubijeno 39 i ranjeno oko 70 ljudi. Veliki napad dogodio se i na koncertu pjevačice Arijane Grande u Mančesteru. U terorističkom napadu u Mančesteru ubijene su 22 osobe, a 59 je povrijeđeno. Nakon toga uslijedio je terorizam na biciklističkoj stazi u Njujorku gdje je napadač vozilom kosio pješake i bicikliste na Menhetnu i tom prilikom ubio najmanje osmoro, a više od 10 ranio. Evropu je najviše šokirao napad u Barseloni. U napadima kombijima u Barseloni i ljetovalištu Kambrils 17. i 18. avgusta ranjeno je 125 ljudi, a ubijeno je najmanje 16 osoba. U novembru je u napadu na džamiju u Egiptu uvijeno više od 300 ljudi. I tu nije kraj. Više stotina ljudi je izgubilo živote u napadima i drugim mjestima - Londonu, Stokholmu, Siriji, Iraku, Avganistanu.
POGLEDAJTE:
NEZAVISNOST KATALONIJE - Španija se u 2017. godini našla u najdubljoj političkoj krizi od pada Frankovog režima. Katalonija je proglasila nezavisnost 27. oktobra, nakon referenduma, koji je održan početkom tog mjeseca. Nakon proglašenja nezavisnosti španska vlada na čijem čelu je premijer Marijan Rahoj suspendovala je autonomiju, smijenila vladu i raspustila parlament Katalonije. Zbog referenduma su optuženi brojni katalonski zvaničnici od kojih su neki na uslovnoj slobodi, neki u pritvoru, a neki, među kojima je i smijenjeni lider Karles Pudždemon, od hapšenja su se sklonili u Belgiju. Nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Katalonije 27. oktobra, koje je španski sud proglasio nezakonitim, petorica političara su otputovali u Belgiju gdje se nalaze i sada, a sudi im se, između ostalog, za pobunu i zloupotrebu javnih fondova za šta bi mogli da dobiju višedecenijske kazne zatvora, ukoliko budu osuđeni. U međuvremenu, 5. decembra, vrhovni sud Španije saopštio je da je povukao međunarodni nalog za hapšenje Pudždemona i četvorice članova njegovog kabineta. U Kataloniji su 21. decembra održani vanredni izbori na koje je izašlo rekordnih 82 odsto birača. Ti izbori zapravo su bili ponovljeni referendum o nezavisnosti, ali su rezultati donijeli nastavak neizvesnosti.
MASAKR LAS VEGAS - Svijet je u 2017. šokirao i masakr u Las Vegasu kada je 64-godišnji igrač pokera pucao na posjetioce koncerta na otvorenom. Ubio je najmanje 58 ljudi, a slučaj navodno nema nikakve veze s terorizmom, već je riječ o mentalno oboljeloj osobi.
HARVI, IRMA, MARIJA - Veliki uragani razorne moći opustošili su djelove Amerike u 2017. godini. Prvi je udario Harvi i to u Teksas - u njegovom naletu poginulo je više od 80 ljudi, dok je šteta procijenjena na više od 150 milijardi dolara. Nakon Harvija ubrzo je stigla Irma - glavni udar bio je u Majami Biču. Irma je odnijela desetine života na Karibima i u drugim djelovima SAD. Poslednji jak uragan koji je pogodio svijet je Marija. Ona je oštetila više od 200.000 domova u Portoriku, a prema zvaničnim podacima, poginule su 64 osobe, dok se smatra da je taj broj znantno viši.
ZEMLJOTRESI RAZORILI MEKSIKO, IRAN...
Razorni zemljotresi nanijeli su veliku štetu pojedinim zemljama i odnijeli više od 1.000 života. Dva snažna potresa pogodila su Meksiko u septembru ove godine. U prvom udaru poginulo je 98 ljudi, a u drugom koji se dogodio par dana kasnije, 19. septembra, život je izgubilo više od 370 ljudi. Od ovih je bio razorniji zemljotres koji je pogodio Iran 12. novembra. U tom potresu poginulo je 630 osoba. Zemljotresi koji su odnijeli ljudske žrtve u 2017. godini dogodili su se i u Italiji, Papua Novoj Gvineji, Kini...
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE KOJE SU OBILJEŽILE SVIJET U 2017:
TENZIJE: SJEVERNA KOREJA - SAD
Godinu za nama obilježile su i konstantne tenzije na relaciji SAD - SevernA Koreja, u koje su bile uključene i druge zemlje svijeta. Konstantne provokacije s obe strane donijele su mnogo tenzija, ali i straha. Sjeverna Koreja je u 2017. imala šest nuklearnih proba, kao i tri probe interkontinentalne balističke rakete i nekoliko neuspelih testiranja. U septembru je Sjeverna Koreja testirala i hidrogensku bombu. U centru pažnje našlo se i američko ostvo u Pacifiku - Guam, zbog čega je dodatno zaoštrena ratna retorika Kima Džong Una i američkog predsjednika Donalda Trampa. Pred kraj godine "situacija se malo utišala" i traži se rješenje dijalogom.
SLABLJENJE ISIS-A - U 2017. godini, zahvaljujući naporima Rusije, ali i drugih svjetskih sila, Islamska država je oslabila u svoja dva glavna uporišta u Mosulu u Iraku, kao i u Siriji. Pred kraj 2017. godine ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je gotovo više od 90 odsto teritorije Sirije "očišćeno" od džihadista. Međutim, ISIS ogranci u Egiptu i Avganistanu, nastavili su da jačaju džihadističku ćeliju, ali i da organizuju napade.
JAČANJE EKSTREMNE DESNICE U EVROPI - U 2017. godini u Evropi je došlo do jačanja esktremne desnice. Ekstremna desnica uspon je doživjela u mnogim evropskim zemljama, a posebno u Njemačkoj gdje je ultradesničarska stranka - Alternativa za Nemačku (AfD) ušla u Bundestag. To je prvi ulazak ekstremne desnice u njemački parlament posle Drugog svjetskog rata. Jačanju desnice doprinijela je blagonaklona politika njemačke kancelarke Angele Merkel prema migrantima koji su gotovo preplavili Evropu, a posebno Njemačku.
MAKRON I BRIŽIT - Francuzi su u maju dobili novog predsjednika - mladog centristu Emanuela Makrona. On i njegova supruga, prva dama Brižit Tronjo, bili su tog maja u centru pažnje, evropskih, ali i svjetskih medija, prije svega zbog razlike u godinama. Ona je bila njegova nastavnica i starija je od njega 24 godine. Makron je sa 65 odsto glasova u drugom krugu pobijedio kandidatkinju ekstremne desnice Marin Le Pen, koja je takođe zabilježila dobar rezultat s oko 34 odsto glasova.
TRAMP I ODLUKA O JERUSALIMU - Napetosti u svijetu nastavile su se i pred kraj godine, a dodatno ih je "začinio" američki predsjednik Donald Tramp odlukom da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela. To je izazvalo bijes širom svijeta, pogotovo među Palestincima, i dodatno je podgrijalo situaciju na Bliskom istoku. Ubrzo nakon ove odluke uslijedile su oštre kritike Trampovog poteza sa skoro svih strana svijeta, a izbili su i nasilni protesti u pojazu Gaze, Jerusalimu, Vitlejemu, Zapadnoj obali... Svijet su obišle slike spaljenih zastava Donalda Trampa koje su palili demonstranti u mnogim državama nezadovoljni Trampovim potezom. Protesti na palestinskim teritorijama, i u drugim muslimanskim zemljama i dalje traju. Istočni dio Jerusalima, koji je pod izraelskom okupacijom posle Šestodnevnog rata 1967. godine, Palestinci žele za prestonicu buduće države i sada odbijaju mogućnost daljeg posredovanja SAD u bliskoistočnim mirovnim pregovorima. Genaralna skupština UN je, na vanrednoj sjednici, sa 128 glasova "za" i samo devet "protiv" proglasila američko priznavanje Jerusalima kao prestonice Izraela ništavnim. SAD je nakon toga ocijenila da da nikakvo glasanje u UN neće promijeniti američku odluku o Jerusalimu.
KUVALO U ARPASKIM ZEMLJAMA - Arapske zemlje su u junu prekinule odnose s Katarom, i postavile mu ultimatum da prihvati zahteve za gašenje katarske televizije "Al-Džazira" i njene podružnice, prekine diplomatske veze s Iranom i vojnu saradnju sa Turskom, kao i veze sa "terorističkim organizacijama".Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat prekinuli su bili sve veze sa Katarom, optuživši tu zemlju da podržava i finansira i terorizam. Među zahtjevima se našlo i momentalno okončanje vojne saradnje sa Turskom na tlu Katara, kao i uklanjanje turske vojne tehnike, što u suštini znači da će doći do gašenja turske baze u Kataru. Situacija se primirla kada je Katar objavio izmjene svog zakona o borbi protiv terorizma što je jedan od uzroka krize između tog emirata i njegovih suseda koji ga optužuju da podržava ekstremističke grupe.
ROHINDŽE - Pripadnici muslimanske manjine Rohindža na zapadu većinski budističkog Mjanmara suočili su se s egzodusom. Od avgusta 2017. skoro 900.000 pripadnika tog naroda koji prebjeglo je u susedni Bangladeš gde se nalaze u izbegličkim kampovima. Mjanmar i Bangladeš su dogovorili u novembru da povratak Rohindža u domovinu počne krajem januara, ali je naknadno saopšteno da će taj proces biti odložen pošto je UNHCR saopštio da prvo treba obezbijediti uslove za trajan i bezbjedan povratak izbjeglica. Rohindžama je 1982. zakonom oduzeto državljanstvo u tadašnjoj Burmi i tako su postali najbrojniji apatridi u svijetu.