Atlantski savjet objavio je danas na svom sajtu izvještaj o novoj američkoj strategiji za Balkan pod nazivom "Balkan naprijed: Nova strategija SAD za region".
U strategiji je predloženo stalno američko vojno prisustvo u jugoistočnoj Evropi, zalaganje za "istorijsko pomirenje" sa Srbijom i obnavljanje reputacije SAD kao istinskog posrednika.
Za sjutra je u Vašingtonu zakazana konferencija Atlantskog savjeta o Zapadnom Balkanu, na kojoj će učestvovati šefovi diplomatija regiona.
Posle sukoba tokom 11990-ih, vjerovalo se da se zapadni Balkan nalazi na putu ka stabilnosti i da će obećanje o evroatlantskoj integraciji pomoći zemljama bivše Jugoslavije da prođu kroz bolne unutrašnje reforme i podstaknu region na tešnju saradnju, koja će pomoći u prevazilaženju rana iz ratova, navodi se u izvještaju.
Prema ocjeni Atlantskog savjeta, u regionu je postignut značajan napredak - Slovenija i Hrvatska su sada članice NATO i Evropske unije (EU), a Albanija i Crna Gora su pristupile NATO-u.
Pristupanje Crne Gore NATO prilika je da se novom partneru pomogne da ispuni obećanja o istinskim demokratskim reformama. U izvještaju se navodi da će u Crnoj Gori 2018. biti održani predsjednički izbori, te da će Rusija pokušati da predloži antizapadnog kandidata.
Ohrabrene ovim uspjesima, angažovanje i evropskih država i SAD je smanjeno, uz opravdanje pasivnog vjerovanja u neizbježnost krajnje putanje regiona.
Iako region još želi da se pridruži Zapadu i njenim institucijama, konačni ishod ne bi trebalo više uzimati zdravo za gotovo, ističe se u izvještaju o novoj američkoj strategiji za Balkan.
SAD posebno mogu i treba da imaju ključnu ulogu u tome kako bi dale glas jasnoj, zajedničkoj viziji za region i koordinisale sa Evropskom unijom ponovno uspostavljanje jasnog puta ka zajedničkom transatlantskom cilju na političkom nivou, smatra Atlantski savjet.
U izvještaju je navedeno nekoliko konkretnih koraka, koje bi SAD trebalo da urade kako bi pomogle u stabilizaciji regiona.
Pod jedan, Atlantski savjet smatra da SAD treba da uspostave stalno prisustvo vojske u Jugoistočnoj Evropi, čime bi pokazala konstantnu posvećenost postizanju bezbjednosti u regionu i omogućila sebi da dugoročno utiče na na razvoj događaja.
Kamp Bondstil je idealan za to, stoji u izvještaju.
Vojnici bi trebalo da pomognu i jačanju sposobnosti lokalnih vlasti u borbi protiv terorizma kroz obuku i razmeni najboljih praksi, kao i pružanju pomoći u humanitarnim katastrofama, a to bi, takođe, trebalo da pošalje jasan signal regionu da su SAD posvećene sprečavanju nepromišljene revizije postojećih granica, što, kako tvrde, podstiče ruski avanturizam.
Pod dva, predlaže se u izvještaju, SAD treba da pokušaju da "postignu 'istorijsko' zbližavanje sa Srbijom. To nije strogo govoreći novi pristup, već neophodan snažniji pokušaj u kontekstu obnovljanja angažmana u regionu".
Beograd može i treba da bude blizak partner i saveznik u regionu, ali to može da postane jedino ukoliko počne značajno da se distancira od Rusije, navodi Atlantski savjet.
Pod tri, SAD treba da povrate reputaciju istinskog posrednika, koji, između ostalog, treba da uloži dodatni napor da bi pripremio Atinu i Skoplje da u budućnosti postanu saveznici, i pridruže se EU u naporima da podstaknu da se razgovori Beograda i Prištine što prije okončaju.
Pod četiri, navodi se, treba obratiti pažnju na preduzetnike i mlade u regionu.
Nijedan od ovih poteza nema smisla bez obraćanja pažnje na dugoročne ekonomske perspektive regiona i mlade ljude, ističe se u izvještaju.