Česi i Slovaci krenuli su da prikupe 150.000 potpisa u Slovačkoj i 50.000 u Češkoj na kako bi peticijom natjerali zvaničnike u Pragu i Bratislavi da 2018. godine raspišu u obje zemlje referendum o ponovnom ujedinjenju u Čehoslovačku.
Pokret nazvan Čehoslovačka 2018. na svom sajtu navodi da je 1992. godine odlučeno namjenski i iz političkih razloga da se razbije zajednička država koja je dobro funkcionisala a građanima nije omogućeno da kažu na referendumu šta misle o podjeli Čehoslovačke.
"Prema anketama, veliki dio stanovnika smatra da je podjela Čehoslovačke bila greška i ne bi na to pristali da se glasalo. Na primjer, u anketi Češke televizije 70 odsto anketiranih označava podjelu zemlje za pogrešan korak i smeta im što nisu mogli da se izjasne. Prema (slovačkom) listu SME, 40 odsto Slovaka htjelo bi ponovo da živi sa Česima", piše na sajtu pokreta za ponovno ujedinjenje.
Činjenica da su Čehoslovačku podijelili tadašnji političari, predvođeni tadašnjim češkim premijerom Vaclavom Klausom i slovačkim Vladimirom Mečijarom a da su kategorično odbili da daju priliku građanima da se izjasne na referendumu jedna je od rijetkih mrlja na češko-slovačkom "plišanom" razvodu.
"Zajednička država imala bi veći značaj u svijetu, bila bi jača, bolje bi odolijevala prijetnjama spolja i efikasnije bi sprovodila samostalnu spoljnu i unutrašnju politiku", saopštio je pokretač incijative publicista Ladislav Zelinka.
Jedan od argumenata je i to što Česi i Slovaci u anketama stabilno, posebno od zajedničkog ulaska u Evropsku uniju 2004. godine označavaju jedni druge ja najprijateljskiji i najbliži narod na
svijetu, a bez obzira na to ko je trenutno na vlasti u Pragu i Bratislavi, ljevica ili desnica, saradnja dvije zemlje je besprijekorna.
Godina 2018. je odabrana kao duboko simbolična pošto će tada Česi i Slovaci slaviti stotu godišnjicu nastanka Čehoslovačke i realizacije vizije prvog čehoslovačkog predsjednika Tomaša Gariga Masarika o zajedničkoj državi.