Američki predsjednik Barak Obama je danas potpisao izvršnu naredbu kojom SAD nameću sankcije Rusiji, i to na ključnim sektorima ekonomije.
Ovaj potez predstavlja drugu rundu sankcija Rusiji koje je SAD uvala ove nedjelje zbog ruskog preuzimanja Krima, javlja AP.
Na sinoćnom sastanku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ruski predstavnik je rekao da američki ambasador vrijeđa i ugrožava spremnost Moskve da sarađuje sa Vašingtonom i o drugim pitanjima, prenio je AP.
Ovo je bio osmi sastanak SB UN u tri sedmice o Ukrajini i predstava je odlučnosti zapadnih sila da istaknu rusku diplomatsku izolaciju zbog poluostrva Krim, čak i ako je SB nemoćan da djeluje s obzirom na veto s kojim raspolaže Rusija kao stalni član tog tijela UN.
Sastanak je uslijedio pošto je generalni sekretar UN Ban Ki-mun otputovao za Rusiju i Ukrajinu.
Ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin je na sinoćnjem sastanku ostao usamljen u odbrani akcija svoje zemlje na Krimu, navodi američka agencija.
On je svoj govor počeo hvaleći sporazum koji je dan ranije potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin proglasivši Krim dijelom Rusije, navodeći da je sporazum poštovao volju krimskog naroda i da je u skladu sa međunarodnim zakonom.
"Juče, nešto se zaista istorijsko dogodilo", rekao je Čurkin.
Američka ambasadorka Samanta Pauer je upozorila Rusiju da su Sjedinjene Američke Države spremne na preduzimanje dodatnih koraka ukoliko se nastavi ruska agresija ili ruske provokacije".
Ona je takođe uporedila rusko preuzimanje Krima kao krađu.
"Lopov može da ukrade imovinu, ali mu to ne daje pravo vlasništva nad njom", rekla je ona.
Čurkin je na to odgovorio "Prosto je neprihvatljivo da slušam ovakve uvrede na račun moje zemlje".
"Ukoliko delegacija SAD očekuje našu saradnju u SB po drugim pitanjima, onda druge sile ovo moraju da shvate sasvim jasno", rekao je Čurkin, a do tada je Pauer otisla iz sale i ustupila mjesto svom zamjeniku.
Čurkin nije obrazložio posljednji stav, navodi AP.
Agencija podsjeća da su SAD i Rusija ključni igrači u naporima da se omoguće mirovni razgovori za Siriju, a takođe su uključeni i u razgovore o iranskom nuklearnom pitanju.
Na SB je govorio i pomoćnik Ban Ki-muna za ljudska prava Ivan Šimonović, koji je izrazio posebnu zabrinutost za bezbjednost Tatara i drugih etničkih manjina na Krimu.
Šimonović je istakao nestanak aktiviste krimskih Tatara nakon njegov učešća na protestima 3. marta. Šimonović je rekao da je taj aktivista pronađen mrtav 16. marta i da su na njegovom tijelu bili znakovi mučenja.
On je rekao da će, do petka, UN angažovati posmatračku misiju za ljudska prava u Ukrajini u čijem sastavu će biti 34 članova.
Šimonović je rekao da nije bio u mogućnosti da posjeti Krim jer su tamošnje vlasti odbile da prime njegovu misiju, ali da je razgovarao sa predstavnicima raseljenih Tatara i žrtvama arbitrarnog hapšenja, torture i drugih kršenja ljudskih prava.
Čurkin je tvrdnje Šimonovića odbacio kao jednostrane. On je i optužio snajpere za ubistvo ukrajinskog vojnika i člana lokalne brigade za samoodbranu na Krimu u utorak, rekavši da su njih dvojica namjerno ciljani kako bi bio isprovociran sukob.
Poslije sinoćne polemike u SB UN danas se sastaju šefovi država i vlada zemalja članica EU u Briselu kako bi razmotrili novi krug sankcija Moskvi nakon najave pripajanja Krima Rusiji.
Riječ je o takozvanom trećem stepenu sankcija koje, kako je najavljeno, treba da budu "sveobuhvatne" i imaju dugoročne posljedice po ekonomske odnose EU i Rusije.
Prva dva kruga sankcija, koje uključuju suspenziju Rusije iz grupe osam najrazvijenijih zemalja svijeta, otkazivanje pregovora o viznoj liberalizaciji i kreiranje "crne liste" sa imenima 21 krimskog i ruskog funkcionera zbog podsticanja secesije Krima uvedena su kao mjera upozorenja ranije ovog mjeseca.
Zasad, međutim, nema detalja o o konkretnim mjerama protiv Rusije o kojima će šefovi 28 država i vlada raspravljati tokom radne večere, što je bio predmet intenzivnih konsultacija koje su se uprotekla dva dana vodile u Briselu i evropskim prestonicama.
Te mjere bi, prema diplomatskim izvorima, mogle da obuhvate dodavanje novih imena na "crnu listu", kao i otkazivanje aranžmana o prodaji oružja Rusiji.
Kako se saznaje, među liderima zemalja članica i dalje postoje duboka neslaganja u vezi sa obimom najavljenih mjera.
Grupa zemalja predvođena Velikom Britanijom, Švedskom i bivšim članicama istočnog bloka zalaže se za oštre sankcije Moskvi, dok Francuska, Njemačka i Holandija zagovaraju umjereniji pristup.
Obustaviti sastanke G8
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je danas da će Evropska unija nametnuti nove sankcije Rusiji i da će sastanci G8 biti obustavljeni dok se politička situacija ne promijeni. Merkel je danas, uoči samita EU u Briselu, rekla članovima njemačkog parlamenta da će evropski blok proširiti sankcije koje podrazumijevaju zamrzavanje bankovnih računa i zabranu putovanja ruskim pojedincima koji su povezani sa krizom na Krimu, prenio je AP. Njemačka kancelarka je, takođe, kazala da se grupa osam industrijski najrazvijenijih zemalja neće sastajati dok se situacija u vezi sa krizom na Krimu ne promijeni.
(MONDO/agencije, Foto: Beta/AP,Pablo Martinez Monsivais)