Američki predsjednik Barak Obama danas je najavio reformu rada Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA).
On je istakao i da je program nadzora potreban da bi se Amerika branila o terorizma i potencijalnih napada.
Obama je, u obraćanju naciji iz Bijele kuće, rekao i da će biti uvedene restrikcije na praćenje komunikacija lidera država saveznica SAD, pošto je prije par mjeseci nastao diplomatski skandal kada je otkriveno da je NSA špijunirala telefon njemačke kancelarke Angele Merkel.
Glavne izmjene se tiču mogućnosti NSA da skladišti podatke o telefonskim brojevima i mejl nalozima miliona Amerikanaca, što više neće biti u mogućnosti, pri čemu će za svaki obavještajne agencije morati da dobiju dozvolu specijalnog FISA suda (sud za nadzor nad radom vlade kada je u pitanju terorizam i kontrašpijunaža), prije nego što pristupe podacima koji su u tom trenutku dostupni.
"Zaposleni u NSA su naporno i vrijedno radili da zaštite SAD. Grešaka je bilo, ali kao i u svakom velikom sistemu, one postoje. Međutim, radi se na njihovom otklanjanju", kazao je predsjednik SAD, dodavši da nije bilo špijuniranja američkih građana.
"Mogu da vas uvjerim da nisu čitani vaši mejlovi, niti prisluškivani vaši razgovori", istakao je Obama, kazavši da do promjene zakonodavstva vezanog za ovu temu dolazi i zbog tehnološkog razvoja sistema za nadzor, koji mora da bude praćen i zakonskim izmenama. Iako nije najavio da će program nadzora biti zaustavljen, Obama je rekao da se podaci više neće nalaziti u posjedu NSA, već treće strane, a ko će to biti, znaće se do 28. marta kada državni tužilac Erik Holder i predstavnici obavještajne zajednice treba da donesu odluku.
Američki predsjednik je negirao da je program nadzora usmjeren prema prijateljima SAD, ali je kazao i da je legitimno pravo bezbjednosnih službi da pokušaju da dođu do određenih podataka.
"Zato vaši Blekberi i Epl telefoni ne mogu da se unesu u određene prostorije u Bijeloj kući, pošto obavještajne agencije nekih naših prijatelja, koji su kao bili iznenađeni radom NSA, takođe pokušavaju da dođu do određenih podataka", rekao je Obama.
Neke od mjera koje ja naveo Obama stupiće automatski na snagu, dok će druge morati da potvrdi Kongres.
Pitanje reforme rada obavještajnog sektora u Americi pokrenuto je prošle godine, kada je odbjegli službenik NSA Edvard Snouden saopštio podatke o masovnom nadzoru građana SAD, ali i stranaca.
Snouden je početkom avgusta 2013. godine dobio azil u Rusiji, a procjenjuje se da je u njegovom posedu oko 1,7 miliona tajnih bilješki.
Govoreći o Snoudenu predsjednik SAD rekao je da će biti potrebne godine da se utvrdi koliku je štetu on napravio obelodanjivanjem povjerljivih informacija.
"Senzacionalistički način na koji su objelodanjene informacije je često bio više spektakularan, nego što je u osnovi imao značenja", rekao je Obama.
Predsjednik je, govoreći o promenama u načinu prikupljana podataka američkih obavještajnih službi, kazao da odbrana SAD delimično zavisi od "vjernosti" onih kojima su povjerene tajne informacije države.
"Ako neko ko se protivi politici vlade, uzme u svoje ruke poverljive informacije i objavi ih, mi nikada ne možemo garantovati bezbjednost nasih građana, niti možemo da vodimo spoljnu politiku", rekao je Obama.
(MONDO/agencije, Foto: AP Photo/Carolyn Kaster/Beta)