Hipo Alpe Adria banka je u Hrvatskoj otvorila posebnu jedinicu u kojoj će smjestiti loše plasmane.
Zahvajujući toj banci dobit grupe je skočila sa 7,8 miliona evra u 2011. godini, na 45 miliona eura lani. Na ovu posebnu jedinicu prebačno je plasmana u vrijednosti 770 miliona eura.
No, koliko su to loši plasmani pokazuje i podatak da je nova banka uknjižena sa imovinom za dvije trećine manjom od nominalne vrijednosti plasmana.
“Banka loših plasmana” koju je osnovala Hipo Grupa samo se uslovno može tako nazvati, jer nema bankarsku licencu, nego je registrovana kao obično preduzeće.
Ali to je ipak jedna vrsta “loše banke” kakve se često osnivaju u bankarskim krizama, pa tako i u aktuelnoj globalnoj velikoj recesiji započetoj 2007-2008. Osnivaju ih same banke, bankarske grupacije ili države nakon sanacija i dokapitalizacija posrnulih poslovnih banaka novcem poreskih obveznika.
Loše banke služe da naplate loše kredite koliko je god moguće i da pritom od tog posla rasterete komercijalnu banku kako bi se ona mirno mogla posvetiti svojoj glavnom zadatku, kreditiranju i finansijskom praćenju privrede. Iz istorije su poznate su dvije loše banke koje je u finansijskoj krizi devedesetih osnovala Švedska: Retriva i Securum.
U aktuelnoj krizi Španija je osnovala “lošu banku” Sareb kojoj je iz četiri nacionalizovane banke prenesena imovina nominalno vrijedna 37 milijardi eura, prenosi Jutarnji list.
(MONDO)