Ankara i Tripoli ponovo su otvorili pitanje pomorskih granica u istočnom Mediteranu, a Grčka strahuje da bi sporazum mogao da ugrozi njena prava na istraživanje mora i veliki energetski projekat sa Kiprom.
Kontroverzni sporazum o razgraničenju na moru između Turske i Libije razbjesnio je Grčku, uzdrmao Evropsku uniju (EU) i prijeti da potpuno baci u sjenku predstojeći samit evropskih lidera, koji će se ovog petka održati u Dablinu, glavnom gradu Republike Irske.
Grčki premijer Kirijakos Micotakis pokrenuće ovo pitanje tokom neformalnog sastanka šefova država i vlada u Dablinu, potvrdio je za briselski „Politiko“ visoki zvaničnik iz Atine, koji je želio da ostane anoniman. Iako je zvanični plan predviđao da samit bude posvećen vještačkoj inteligenciji (AI) i ratu u Ukrajini, nove tenzije na Mediteranu prijete da poremete kompletnu agendu.
U epicentru sukoba nalazi se tursko-libijski pakt kojim dvije zemlje proglašavaju zajednički morski koridor u istočnom Sredozemlju, između Grčke i Kipra – vode za koje Atina naglašava da predstavljaju njenu isključivu ekonomsku zonu i u kojima EU finansira strateške energetske projekte.
„Grčka je jasno stavila do znanja da će, u slučaju bilo kakve eskalacije, zatražiti uvođenje sankcija i punu podršku EU“, izjavio je prošle sedmice grčki ministar vanjskih poslova Jorgos Gerapetritis u intervjuu za nacionalnu televiziju.
Sporni sporazum sa Libijom
Iako su formalno saveznice u okviru NATO pakta, Grčka i Turska decenijama vode sporove oko morskih granica i preklapanja prava na epikontinentalni pojas.
Zvanična Atina strahuje da bi Ankara mogla da aktivira sporazum sa Libijom kako bi osporila istraživanja na moru južno od Krita i zaustavila postavljanje podmorskog strujnog kabla koji povezuje Grčku i Kipar – projekta vrijednog 1,9 milijardi eura, pod pokroviteljstvom Brisela. Time bi obje lokacije mogle da postanu nova vojna žarišta.
Turska je sporazum prvobitno potpisala još 2019. godine sa libijskom vladom u Tripoliju, koju priznaju Ujedinjene nacije (UN), ali su ga 20. oktobra jednoglasno ratifikovale i suparničke vlasti na istoku Libije. EU je odmah reagovala.
„Ovaj sporazum krši suverena prava trećih država, nije u skladu sa međunarodnim pravom mora i pravno je ništavan“, navodi se u zajedničkom saopštenju čelnika Evropske komisije i Evropskog savjeta.
Sporazum su odmah odbacili i Egipat, Bahrein, Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i Kipar, koji sa Turskom ima višedecenijski spor zbog turske okupacije sjevernog dijela ostrva, koja traje od 1974. godine.
Optužbe Turske na račun EU
Ministarstvo vanjskih poslova Turske uzvratilo je optužbama na račun Brisela, navodeći da EU prihvata „maksimalističke i nezakonite stavove Grčke i Kipra, koji su potpuno odvojeni od realnosti“.
„Očekujemo da poštuju zajedničku volju naše zemlje i Libije“, poručio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan na nedavnoj sjednici vlade.
Micotakis je ovo pitanje otvorio i na zasjedanju Generalne skupštine UN-a u Njujorku.
„Ne postoji presedan za ovakvo dijagonalno razgraničenje. Geografija se ne može prekrajati, a suverena prava ne mogu se brisati proizvoljnim povlačenjem proizvoljnih linija na mapi“, rekao je on u Njujorku, držeći mapu kako bi ilustrovao položaj Grčke.
Podvodno razgraničenje predstavlja okosnicu šire turske politike dominacije nad priobalnim pojasevima, piše „Politiko“. Ankara planira da do kraja ove godine i formalno ozvaniči svoju pomorsku doktrinu „Plava domovina“ (Mavi Vatan).
Veliki test - isplovio francuski brod
Grčka i Kipar upozoravaju da Ankara koristi sporne pretenzije kako bi presjekla strateške rute u istočnom Mediteranu. U najnovijem izvještaju EU o zamrznutom napretku Turske ka članstvu direktno se ukazuje na to da Ankara već godinama opstruira postavljanje elektroenergetskog kabla između Grčke i Kipra, vrijednog 1,9 milijardi eura.
Taj projekat bio je privremeno obustavljen 2024. godine, nakon opasnog pomorskog suočavanja ratnih brodova dvije strane.
Abeille Marengo Sails for Kasos as Athens Stresses Only Greece and Cyprus Licensed the WorksFrench survey vessel Abeille Marengo has now sailed from Heraklion for the Greece-Cyprus GSI power cable.After 24 hours of calibration, it will begin seabed surveys south of Karpathos and Kasos, the GSI S.A./IPTO notice says. Hellenic authorities fully licensed the works at Nexans' request.Mitsotakis underlined that only Athens and Nicosia granted permits, describing France's note to Ankara as general information, ERT reports the note itself states it is not a permit request.He expects a voyage without turbulence on a European project with strong French presence. Kasos, where Ankara's tension halted work in 2024, is where the work resumes.
— Greek Report (@GreekReporterr)November 10, 2026
Prije tri mjeseca većinski vlasnik ovog projekta postala je francuska kompanija „Meridijam“. U utorak je iz grčke luke Iraklion, na Kritu, isplovio francuski istraživački brod kako bi započeo radove na spornoj trasi. Šef grčke diplomatije predočio je parlamentarnom odboru da se Atina uveliko priprema za odgovor turske strane na moru.
Nove tenzije oko morskih granica i energetskog koridora dolaze u trenutku kada su odnosi Ankare i Brisela pod velikim pritiskom na više frontova – od zaštite automobilske industrije do uloge Turske u bezbjednosti Crnog mora, upozorava analitičar centra „Karnegi Evropa“ Mark Pjerini.
„U istočnom Mediteranu, duboka razmimoilaženja oko morskih granica otvorila su nepremostiv jaz između Turske i vlada država članica Evropske unije“, zaključio je Pjerini.