Vulkan Kumbre Vijeha na ostrvu La Palma, na španskim Kanarskim ostrvima, mogao bi da izazove razorni megacunami čiji bi talasi, prema pojedinim naučnim modelima, stigli do Floride za samo devet sati i izazvali ogromna razaranja.
Hiljadama kilometara od američke obale nalazi se vulkan čije bi eventualno urušavanje moglo izazvati ogroman talas i katastrofu na drugoj strani Atlantika. Prema pojedinim naučnim modelima, megacunami bi do Floride mogao stići za svega devet sati, ostavljajući stanovništvu veoma malo vremena za evakuaciju.
Riječ je o vulkanu Kumbre Vijeha na ostrvu La Palma, koje pripada španskim Kanarskim ostrvima. Njegovo eventualno urušavanje u okean moglo bi, prema nekim modelima, pokrenuti megacunami koji bi pogodio istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država.
Posebnu zabrinutost izaziva zapadna padina vulkana, koja se djelimično odvojila tokom erupcije 1949. godine.
Kretanje ka moru
Istraživanja su pokazala da se ogromna stijenska masa postepeno pomjera prema moru, brzinom od oko jednog do dva centimetra godišnje.
Vulkanolog Bil Mekgvajer, koji je proučavao stabilnost ove strukture, upozorava da bi se dio zapadne padine jednog dana mogao obrušiti u Sjeverni Atlantik i pokrenuti megacunami. Vrijeme eventualnog urušavanja nije moguće predvidjeti, a takav scenario mogao bi se dogoditi tek za nekoliko vijekova ili čak milenijuma.
Prema jednom od naučnih modela, u najgorem mogućem scenariju urušavanje bi izazvalo početni talas vode visok gotovo jedan kilometar.
Katastrofalne posledice
Nakon urušavanja, nastali bi talasi visoki nekoliko stotina metara, koji bi pogodili La Palmu i susjedna ostrva. Prema pojedinim modelima, talasi visoki oko 20 metara mogli bi stići do Floride za svega devet sati. Druge procjene ukazuju na to da bi talasi koji bi pogodili istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država mogli biti upola niži, ali i dalje dovoljno snažni da izazovu velika razaranja i brojne ljudske žrtve.
Među naučnicima ne postoji jedinstven stav o razmjerama razaranja koje bi ovakav cunami mogao izazvati nakon prelaska Atlantika. Ipak, upozoravaju da se potencijalni rizik ne smije zanemariti. Opasnost, naime, ne dolazi samo od vulkanskih erupcija. Velike stijenske mase mogu se odvojiti od priobalnih i ostrvskih vulkana i sručiti u more, potiskujući ogromne količine vode. Ovaj fenomen poznat je kao bočno urušavanje vulkana.
Vulkanski cunamiji posebno su opasni jer mogu nastati iznenada i kretati se velikom brzinom, ostavljajući stanovništvu veoma malo vremena za reakciju i evakuaciju.
Rizik od megacunamija ne odnosi se samo na istočnu obalu SAD. Velika urušavanja vulkanskih padina na Havajima takođe bi mogla pokrenuti razorne talase koji bi pogodili zapadnu obalu Sjedinjenih Država.
Simulacije drevnog klizišta Nu'uanu pokazale su da bi talasi visoki između 60 i 70 metara mogli stići do obale Kalifornije za svega pet sati nakon urušavanja. Riječ je o ogromnom geološkom događaju, klizištu širokom oko 230 kilometara, čija se zapremina procjenjuje na približno 3.000 kubnih kilometara.
Dokazi o drevnim megacunami talasima pronađeni su i na Kanarskim i Zelenortskim ostrvima. Pojedina nalazišta stijenskog materijala nalaze se na gotovo 300 metara iznad današnjeg nivoa mora, što ukazuje na mogućnost da su ova područja u prošlosti bila izložena izuzetno snažnim talasima.
"Katastrofe će se ponovo dešavati"
Procjenjuje se da se velika urušavanja vulkanskih ostrva, sposobna da izazovu talase visoke najmanje 100 metara, događaju u prosjeku svakih 10.000 godina, a moguće i češće. Posljednji takav događaj zabilježen je prije približno 5.000 godina na ostrvu Reunion u Indijskom okeanu.
Savremena tehnologija omogućava naučnicima da vulkansku aktivnost prate pomoću satelita i uređaja postavljenih na terenu, pa je u određenim slučajevima moguće upozoriti na potencijalnu opasnost i nekoliko sedmica unaprijed. Problem, međutim, predstavlja činjenica da se veliki broj od nekoliko stotina aktivnih ostrvskih i priobalnih vulkana nalazi u područjima gdje ne postoji adekvatan sistem nadzora.
Koliko ovakve pojave mogu biti nepredvidive pokazala je erupcija vulkana Hunga Tonga 2022. godine. Snažna eksplozija iznenadila je i naučnike, a izazvani cunami odnio je četiri života.
Naučnici upozoravaju da se pitanje budućih vulkanskih cunamija ne svodi na to da li će se ponovo dogoditi, već gdje i kada će nastati. Njihovu lokaciju, vrijeme i razmjere nije moguće pouzdano predvidjeti, ali geološki podaci ukazuju na to da će se ovakvi događaji ponavljati.
(Večernji.hr/Mondo)