Amerikanci će 3. novembra odlučivati o kontroli nad Kongresom, a ishod međuizbora mogao bi da blokira Trampovu politiku, pokrene istrage njegove administracije ili dodatno učvrsti njegovu vlast.
Sjedinjene Američke Države tri mjeseca dijele od međuizbora 3. novembra, glasanja koje bi moglo iz temelja da preoblikuje posljednje dvije godine drugog mandata predsjednika Donalda Trampa i odredi ko će voditi Kongres dok se zemlja priprema za predsjedničke izbore 2028. godine.
„Midterm“ izbori ili međuizbori nazivaju se tako jer se održavaju na polovini predsjedničkog mandata. Biraju se svih 435 članova Predstavničkog doma, 35 od ukupno 100 senatora i 36 guvernera.
Rezultat će odlučiti da li će Tramp posljednje dvije godine mandata provesti uz poslušan Kongres ili suočen sa oba doma u rukama Demokratske stranke, spremnim za istrage, blokiranje zakona i, u zavisnosti od razmjera pobjede, pokretanje pitanja opoziva.
Republikanci trenutno imaju samo pet mandata više u Predstavničkom domu, dok u Senatu drže 53 mjesta, naspram 47 demokratskih.
Važnost ovih izbora prevazilazi puko prebrojavanje mandata. Riječ je o prvom velikom testu Trampove popularnosti od povratka u Bijelu kuću, referendumu o ekonomskoj politici obilježenoj visokim carinama i rastućim troškovima života, ali i o pitanju da li će Kongres zadržati sposobnost nadzora nad izvršnom vlašću.
Ako demokrate preuzmu makar jedan dom Kongresa, dobiće ovlašćenja za saslušanja, izdavanje sudskih poziva i istrage administracije, uključujući kontroverzu oko dosijea Džefrija Epstina, koja je uzdrmala i dio republikanske baze.
Pad Trampove popularnosti
Tramp u završnicu kampanje ulazi politički oslabljen. Prema prosjeku anketa „Silver Bulletin“, analitičkog projekta statističara Nejtа Silvera, Trampova neto popularnost pala je na novi minimum njegovog drugog mandata i iznosi minus 20 procentnih poena. Njegov rad odobrava 38 odsto građana, dok ga 58 odsto ne odobrava.
To je, prema istom izvoru, lošiji rezultat nego u bilo kom trenutku njegovog prvog mandata, uključujući period poslije nereda na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
Drugi presjeci anketa pokazuju slične rezultate – oko 37 do 38 odsto građana odobrava njegov rad, dok ga između 57 i 59 odsto ne odobrava. Tramp posebno loše rezultate bilježi među mlađim i nezavisnim biračima.
Rast životnih troškova izaziva najveću zabrinutost birača, tvrdi Alek Filips, glavni politički ekonomista „Goldman Saksa“. Analitičari i ankete pad popularnosti pripisuju velikom skoku cijena goriva i inflaciji.
Uz to, istekle subvencije za zdravstveno osiguranje u okviru Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA) i smanjenje sredstava za „Medikejd“, usvojeno u sklopu Trampovog poreskog i budžetskog zakona, postali su ključna tema demokratske kampanje. Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris obećao je da će stranka, ukoliko osvoji većinu, poništiti te rezove.
Pored ekonomije, kampanju je obilježila i afera oko dosijea s*ksualnog prestupnika Džefrija Epstina, koji je nekada bio blizak Trampu. Objavljivanje u velikoj mjeri cenzurisanih dokumenata krajem 2025. godine razljutilo je dio republikanskih kongresmena, dok je republikanski strateg Brajan Darling upozorio da „ograničeno objavljivanje ostaje politički rizik za sve republikance u neizvjesnim izbornim jedinicama“.
Republikanski kongresmen Tomas Masi, koji je zajedno sa demokratom Rohom Kanom predvodio inicijativu za potpuno objavljivanje dosijea, izjavio je da će afera „naštetiti republikancima na međuizborima“.
Prekrajanje izbornih jedinica
Prekrajanje izbornih jedinica postalo je jedna od najvažnijih bitaka ovih izbora. Najveća borba vodi se u Teksasu, koji je usvojio novu mapu izbornih jedinica koja bi republikancima mogla da donese do pet dodatnih mandata. Savezni sud u El Pasu blokirao je primjenu nove mape, ali je Vrhovni sud SAD privremeno dozvolio njeno korišćenje na izborima dok se sudski postupak nastavlja.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom odgovorio je referendumskom inicijativom „Predlog 50“, koju su birači odobrili, čime je otvoren put demokratskoj mapi koja bi stranci mogla da donese pet dodatnih mjesta.
Vrhovni sud odbio je hitnu žalbu republikanaca protiv te mape.
Slične bitke vode se u Misuriju, Sjevernoj Karolini, Ohaju, Floridi i Luizijani, gdje je odluka Vrhovnog suda o Zakonu o biračkim pravima otvorila mogućnost ukidanja izbornih jedinica sa afroameričkom većinom.
Prema analizi „Cook Political Reporta“, republikanci bi zahvaljujući prekrajanju mogli da dobiju osam dodatnih mjesta, dok bi demokrate mogle da ostvare neto dobitak od dva mandata. To znači da su republikanci u strukturnoj prednosti uprkos protivudaru iz Kalifornije.
Bitka za Senat
Bitka za Senat vodi se u devet saveznih država koje analitičari smatraju neizvjesnim. Demokrate brane dva mjesta u državama u kojima je Tramp pobijedio 2024. godine – Džordžiji i Mičigenu.
Republikanci brane sedam mjesta, uključujući Mejn, gdje senatorka Suzan Kolins, koja je šest puta birana i jedina je republikanska senatorka iz države u kojoj je Kamala Haris pobijedila 2024. godine, brani mandat od demokratskog kandidata Troja Džeksona.
Najizglednija prilika demokrata da osvoje republikansko mjesto nalazi se u Sjevernoj Karolini, gdje se dugogodišnji senator Tom Tilis povukao poslije sukoba sa Trampom zbog poreskog zakona.
Dodatne prilike demokratama otvaraju se u Ohaju i na Aljasci, dok se nadaju iznenađenjima u Ajovi i Teksasu ukoliko se politička klima dodatno pogorša za republikance.
Ankete o stranačkim preferencijama za Kongres, bez navođenja imena kandidata, pokazuju prednost demokrata, ali sa velikim razlikama u zavisnosti od istraživanja.
Prosjek „Silver Bulletina“ krajem jula pokazivao je prednost demokrata od približno šest procentnih poena, dok je istraživanje Emerson koledža zabilježilo prednost od 11 poena. „Morning Consult“ i „Rasmussen“ bilježe manje razlike, od tri do četiri poena.
Hari Enten, analitičar CNN-a, upozorio je da demokrate zaostaju za rezultatima koje su u istoj fazi izbornih ciklusa bilježile 2006. i 2018. godine, kada su vodile za sedam poena. To sugeriše da mogućnost velikog „plavog talasa“ možda nije toliko izvjesna koliko pokazuju pojedine ankete sa dvocifrenom prednošću demokrata.
Predsjednik Tramp javno odbacuje pesimistične prognoze. Na skupu sa republikanskim guvernerima izjavio je da očekuje da će stranka ostvariti „fantastičan“ rezultat na izborima, dodajući da bi ishod mogao da predstavlja „veliko iznenađenje“.
Nekoliko mogućih scenarija
Istovremeno, demokratsko rukovodstvo u Senatu javno se priprema za mogućnost da Tramp pokuša da ospori legitimnost izbora. Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer sazvao je zatvoreni sastanak senatora radi pripreme za ono što je nazvao „scenarijem sudnjeg dana“.
Povod je bio Trampov govor naciji o „integritetu izbora“ krajem jula, u kojem je ponovio tvrdnje o izbornoj prevari iz 2020. godine i unaprijed doveo u pitanje vjerodostojnost novembarskih izbora.
Kada je riječ o najizglednijim scenarijima za novembar, analitičari uglavnom vide tri moguća ishoda. Prvi je da demokrate preuzmu Predstavnički dom, ali ne i Senat. Drugi je da republikanci zadrže kontrolu nad oba doma, dok je treći, rjeđe pominjan scenario, širi „plavi talas“, u kojem bi demokrate osvojile oba doma sa ubjedljivom većinom.
Posljedice po Trampa razlikovale bi se u zavisnosti od ishoda.
Gubitak Predstavničkog doma omogućio bi demokratama da pokrenu opsežne istrage administracije, uključujući saslušanja o carinskoj politici, racijama imigracione službe ICE i dosijeu Epstin. To bi praktično zaustavilo Trampov zakonodavni program tokom posljednje dvije godine mandata i primoralo ga da se pretežno oslanja na izvršne uredbe.
Gubitak Senata dodatno bi ugrozio potvrđivanje kandidata za pravosudne i izvršne funkcije. Sa druge strane, ukoliko republikanci zadrže kontrolu nad oba doma, Trampova pozicija uoči izbora 2028. godine bila bi ojačana, a kandidati poput potpredsjednika Džej Di Vensa dobili bi dodatni politički zamah.
Analitičari sa svih strana političkog spektra saglasni su da će ovi međuizbori, bez obzira na konačan rezultat, predstavljati jasan referendum o Trampovom drugom mandatu i pravcu kojim će se Sjedinjene Američke Države kretati tokom posljednje dvije godine njegovog predsjedničkog mandata.
(Jutarnji List/Mondo)