Ruski akademik Jelena Guskova ocijenila da su velike sile Turskoj namijenile ulogu "upravljača" na Balkanu
Guskova, koja je član Senata Republike Srpske, kaže da je ovu tezu čula još 1996. godine u Moskvi od njemačkih i mađarskih naučnika, koji su tvrdili da balkanski događaji pokazuju da je Srbija izvor nestabilnosti, a sam Balkan središte ratova, nacionalne mržnje i ekonomskog kolapsa.
"Zbog toga su velike sile odlučile da je Balkanom potreban upravljač koji ima snagu, strpljenje i iskustvo da donese ravnotežu u region, naročito u njegov pravoslavni dio. Ta uloga već je namijenjena Turskoj", navela je Guskova.
Ona ističe da je tada bila začuđena ovakvim razmišljanjem, ali su događaji posljednjih godina pokazali da ovo nije bila šala već "više nego ozbiljna stvar".
"Sa kojim opravdanjem Turska, maloazijska država, takoreći dnevno hiperprodukuje inicijative i ideje za dobrobit zemalja i naroda koji geografski pripadaju Evropi? Zašto je tako otvoreno, dosljedno i uporno krenula na Balkan i ulaže u islamske centre u Prištini, Novom Pazaru i Sarajevu?", upitala je Guskova.
Ona je navela da naučnici ovo objašnjavaju različito, počevši od toga da Turska namjerava da stvaranjem interesne sfere na Balkanu ojača poziciju u odnosima sa Evropom, pa sve do mišljenja da je riječ o revanšizmu.
Guskova, koja je rukovodilac Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka, ocijenila je da je Prvi balkanski rat pokazao slogu slovenskih zemalja i Grčke u borbi protiv Turske na Balkanu.
Ona je u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti učestvovala na skupu posvećenom stotoj godišnjici Prvog balkanskog rata "Prvi balkanski rat 1912/13: Istorijski procesi i problemi u svjetlosti stogodišnjeg iskustva".
(Srna)