Nakon uvođenja carina Kini, Meksiku i Kanadi, sledeća na meti predsjednika Donalda Trampa jeste Evropska Unija.
Novi američki predsjednik Donald Tramp već u prvim danima svog mandata krenuo je u ispunjenje brojnih obećanja koje je davao tokom kampanje. Jedan od ključnih prioriteta za Trampa jesu carine koje planira da uvede Kini, Kanadi i Meksiku.
Ipak, došlo je do blagih odstupanja i odlaganja u pogledu početka primjene carina. Tako je predsjednik SAD proteklog vikenda Kanadi i Meksiku, nametnuo carine u visini od 25 odsto na uvoz iz tih zemalja u SAD, osim na energetski uvoz iz Kanade, za koje sada važe carine od deset procenata. Što se tiče Kine, za nju važe carine od deset posto, na što je Peking odgovorio kontra-carinama. To bi moglo da dovede do novog trgovinskog rata između SAD i Kine, što bi imalo posledice i po globalnu trgovinu.
Međutim, nedugu nakon nametnutih carina, došlo je do odlaganja ove odluke. U razgovoru sa kandaskim premijerom Tridoom i meksičkom predsjednicom Šajnbaum primena carina je pomjerena za mjesec dana. To vrijeme sve strane žele da iskoriste za pregovore. Kanada i Meksiko već su obećali ustupke, na primjer po pitanju obezbjeđivanju granica prema SAD.
Kakva je situacija sa EU?
Iako je Tramp povukao kočnicu, zabrinutost ostatka svijeta o njegovim sledećim ekonomskim koracima ne jenjava. Drastične odluke američkog predsjednika ukazuju na to da Evropskoj uniji vjerovatno prijeti sličan scenario, tačnije carinski nameti. Na pitanje o tome, Tramp je proteklog vikenda odgovorio potvrdno.
"Apsolutno! Evropska unija se prema nama tako grozno ponašala", rekao je Tramp i dodao da SAD imaju ogroman trgovinski deficit s Evropkom unijom.
On nije govorio o detaljima, niti kada će ova odluka biti zvanično donijeta. Međutim, prema Velikoj Britaniji Tramp se izrazio blaže.
"Ujedinjeno Kraljevstvo se ne ponaša lijepo, ali mislim da to može da se riješi", smatra Tramp.
Još prije njegovog ponovnog stupanja na predsjedničku funkciju, Tramp je govorio o nametanju carina na proizvode iz EU u visini od 20 odsto. Pritom je, između ostalog, spomenuo njemačke automobile i francuski šampanjac ili sir. Kako piše Dojle Vel, republikanskom predsjedniku je već dugo trn u oku činjenica da evropska preduzeća znatno više robe prodaju u SAD nego što je to obrnuto slučaj. Proteklog novembra Evropska unija je u trgovinskim odnosnima sa SAD ostvarila čistu dobit od 19 milijardi eura. To je bilo 4,4 milijarde eura više nego dvije godine ranije.
Njemačka auto-industrija će imati posledice
Njemačka, koja je nadaleko najvažniji evropski trgovinski partner SAD, najvjerovatnije bi bila najjače pogođena carinama.
U zavisnosti od toga kako će da proteknu pregovori sa Meksikom, njemačka auto-industrija bi mogla da bude jedan od najvećih gubitnika Trampove ekonomske politike. Jer, Folksvagen, Audi i BMW imaju fabrike u Meksiku, a Mercedes-Benc tamo ima zajedničku proizvodnju sa Nisanom. Čitava ta proizvodnja usmjerena je uglavnom prema tržištu SAD. Ali, pogođeni će najvjerovatnije da budu i automobilski pogoni Folksvagena, BMW-a i Mercedesa u samim SAD, jer većina djelova potiče iz meksičke proizvodnje.
Osim toga, prijete i takozvani "efekti druge runde". To znači da, ako se Kanada, Meksiko i Kina privredno oslabe udarima na izvoz, iz tih zemalja očekuje se i manje potražnje za evropskim robama.
Koje kontramere je najavila Evropska unija?
Nametanje carina uzrokuje nepotrebne ekonomske smetnje i podstiče inflaciju, poručio je jedan portparol Evropske komisije proteklog vikenda, dodajući da one donose štetu svima. Evropska unija će odlučno reagovati prema svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili samovoljno nametne carine na robe.
"Kao ekonomski jak prostor mi možemo stvari sami da oblikujemo i na carinsku politiku možemo da reagujemo carinskom politikom. To moramo i to ćemo onda i da uradimo", rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.
I dok su te kontrapretnje još dosta nekonkretne, Brisel već određeno vrijeme signalizira da bi se Vašingtonu moglo izaći u susret, posebno spremnošću da se uveze više tečnog gasa iz SAD. Tramp je sa svoje strane takođe nagovijestio mogući kompromis kojim bi se moglo izbjeći nametanje carina. Partnere iz EU pozvao je da „u velikoj mjeri“ uvezu naftu i gas iz SAD.
Kako je to bilo prošli put?
Stručnjaci, doduše, upućuju na to da je Trampov tim ovoga puta odlučniji i bolje pripremljen nego tokom njegovog prošlog predsjedničkog mandata, ali dosadašnja iskustva ipak pokazuju da predsjednik SAD ovoga puta vjerovatno nema velikog interesa za "trgovinskim ratom" s Evropskom unijom.
Za vrijeme prošlog njegovog predsjedavanja, od 2017. do 2021. godine, došlo je samo do posebnih carina na određene kontingente čelika i aluminijuma iz EU. Primjena tih carina je, međutim, zbog dogovora s Džoom Bajdenom obustavljena još do kraja marta. Ukoliko se taj kompromis ne produži, u aprilu bi ponovo počele da važe kako američke carine, tako i evropske kontra-carine koje je Brisel selektivno nametnuo protiv motocikala marke Harley Davidson i burbon viskija.
Za zemlje Evropske unije će i ovoga puta da važi postupak prema kojemu bi političkim i ekonomskim ustupcima trebalo da izađu u susret Trampovim ciljevima, kako bi se došlo do dogovora koji on favorizuje.
Tako bi Evropljani, pored većeg uvoza nafte i gasa, mogli da postignu dogovor o većem obimu kupovine američke vojne opreme i oružja. A i spremnost evropskih kompanija da pojačano proizvode u samim Sjedinjenim Američkim Državama mogla bi da ublaži aktuelni ekonomski pritisak.
(Dojče Vele/Mondo/A.V.)