Sjevernoatlantski savez (NATO) razmatra osnivanje fonda za oružje od 100 milijardi dolara koji bi savezu omogućio nastavak pomoći Ukrajini.
Tako bi bilo u slučaju da bivši predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp ponovo postane predsjednik, piše Telegraf.
Ako bi se stvorio takav fond, NATO bi preuzeo kontrolu nad pojedinačnim donacijama zemalja koje podržavaju Ukrajinu.
Da bi se formirao takav fond, članice NATO-a iz Evrope bi vjerovatno morale da povećaju količinu novca i zalihe naoružanja koje su spremne da pošalju Ukrajini. Zvaničnici smatraju da bi to Trampu odgovaralo, odnosno da bi se u tom slučaju manje ljutio.
Trampovi saveznici u Američkom kongresu ne dozvoljavaju američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu da pošalje novi paket pomoći Ukrajini, a Tramp redovno kritikuje članice NATO-a jer smatra da ne troše dovoljno novca na odbranu. Postoje zvaničnici koji strahuju da bi Tramp mogao prestati da pomaže Ukrajini ako pobedi na predsjedničkim izborima u novembru.
Promjena politike donatora
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je članicama te alijanse da će donatorska politika NATO-a morati da se promijeni kako bi "zaštitila pomoć Ukrajini od političkih promjena”. Prećutno je priznanje da nije izvjesno da će Amerika nastaviti da podržava Ukrajinu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je članicama te alijanse da će donatorska politika NATO-a morati da se promijeni kako bi "zaštitila pomoć Ukrajini od političkih promjena”. Prećutno je priznanje da nije izvesno da će Amerika nastaviti da podržava Ukrajinu.
O fondu za oružje se još uvek razgovara, ali zvaničnici očekuju da će Evropa željeti da finansira većinu dugoročnog paketa pomoći. "To bi trebalo da bude neka vrsta fondacije, ali svako ko u nju uplaćuje mora da odobri raspodelu sredstava iz fondacije", rekao je visoki diplomata NATO-a. "To rešava problem podele tereta", dodao je diplomata.
Međutim, ako bi NATO počeo da daje oružje Ukrajini, Moskva bi to vidjela kao eskalaciju rata u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta pokušavao da taj rat predstavi kao pokušaj Rusa da zaustave širenje NATO-a.
Prelazak crvene linije
Nekoliko članica Saveza je reklo da bi osnivanje takvog fonda značilo prelazak "crvene linije" koju neke članice do sada nisu htjele da pređu. "Ako to želimo da uradimo, moramo da pređemo Rubikon, što znači da će NATO igrati ulogu u koordinaciji slanja pomoći Ukrajini", rekao je jedan visoki diplomata.
Ukoliko se uspostavi pomenuti fond, komandanti NATO-a bi preuzeli kontrolu nad kontakt-grupom za Ukrajinu, koja obuhvata više od 50 zemalja, i koordinirali bi isporuku naoružanja Kijevu. Tu operaciju trenutno vode Amerikanci.
Novac iz fonda bio bi potrošen na nadogradnju ukrajinske vojne opreme i obuku ukrajinskih vojnika. Plan je da se najavljenih 100 milijardi dolara potroši u narednih pet godina.
Fond mnogi vide kao "most" na putu ka ulasku Ukrajine u NATO, međutim američki zvaničnici su rekli da fond i put ka članstvu Ukrajine u Alijansi neće biti predstavljeni na sastanku članica NATO-a koji će se održati u julu u Vašingtonu.