Masakr izveden u petak uveče u Moskvi, gdje su ubijene najmanje 133 osobe i ranjeno 154 ljudi, a odgovornost je preuzela Islamska država u pokrajini Horasan (ISKP ili ISIS-K), mogao bi da bude osveta ove terorističke organizacije Rusiji zbog veza sa talibanima.
Njujork tajms podsjeća da je ISIS-K ranije izvela napad i na rusku ambasadu u avganistanskoj prestonici Kabulu i masovno objavljivala propagandu usmjerenu protiv Kremlja.
Navodi se da i američke vlasti tvrde da ova podružnica Islamske države, koja je ime dobila po drevnom kalifatu Horasanu koji je svojevremeno obuhvatao područja današnjeg Avganistana, Irana, Pakistana i Turkmenistana, stoji iza napada u moskovskom "Krokus siti holu".
Njujorški list ih opisuje kao jednog od poslednjih suparnika sa kojim se talibanska vlada suočava u Avganistanu, gdje su pripadnici ISIS-K poslednjih godina izvodili česte napade, uključujući i pomenuti na ambasadu Rusije.
ISIS-K sebe predstavlja kao glavnog rivala talibana koje optužuje da od povratka na vlast u Avganistanu 2021. ne primjenjuju istinsko šerijatsko pravo.
Stručnjaci ocjenjuju da je ISIS-K nastojao da potkopa odnose talibana sa regionalnim saveznicima i vladu u Kabulu prikaže kao nesposobnu da osigura bezbjednost u zemlji.
Podsjeća se da je u 2022. ISIS-K pored ruske napao i pakistansku ambasadu u avganistanskoj prestonici, kao i hotel u kojem je bilo smješteno puno Kineza.
Novijeg datuma su prijetnje ISIS-K da će napasti kinesku, indijsku i iransku ambasadu u Avganistanu, kao i masovna antiruska propaganda.
ISIS-K je udare izvodio i van teritorije Avganistana, pa je tako u januaru ove godine u dva bombaška napada ova teroristička organizacija ubila veliki broj ljudi i ranila stotine prisutnih na odavanju pošte Kasimu Sulejmaniju, pokojnom iranskom najuticajnijem generalu koji je prije četiri godine ubijen u američkom napadu dronom.
Navodi se da su poslednjih mjeseci otoplili odnosi talibana sa Rusijom, kao i Kinom.
Iako nijedna od ove dvije zemlje nije zvanično priznala talibansku vladu, ranije ovog mjeseca Rusija je primila vojnog atašea talibana u Moskvi, dok je Kina zvanično prihvatila talibanskog ambasadora u toj zemlji.
Oba ova poteza su viđena kao mjere izgradnje povjerenja sa talibanskim vlastima.
Navodi se da je ISIS-K istovremeno optuživao Kremlj zbog intervencija u Siriji i osuđivao talibane što uspostavljaju veze sa ruskim vlastima decenijama nakon što je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan.
,,Propaganda ISIS-K talibane prikazuje kao one koji su "izdali istoriju Avganistana i izdali sopstvenu vjeru kako bi se sprijateljili sa nekadašnjim neprijateljima", kaže Rikardo Vale, direktor istraživanja u "Dnevniku Horasana" (Khorasan Diary), istraživačkoj platformi sa sjedištem u Islamabadu, glavnom gradu Pakistana.
U više od dvije godine od preuzimanja vlasti u Avganistanu, talibanske bezbjednosne snage sprovode nemilosrdnu kampanju sa ciljem eliminisanja ISIS-K i do sada su uspješno sprečavali pokušaje ove terorističke organizacije da zauzme teritoriju unutar Avganistana.
Podsjeća se da su, prema podacima američkih zvaničnika, prošle godine talibanske bezbjednosne snage ubile najmanje osmoricu vođa ISIS-K, a mnoge njene borce su potisnuli u susjedni Pakistan.
Uprkos tome, ISIS-K pokazuje otpornost na sve to i još uvijek je aktivna širom Avganistana, Pakistana i Irana.
Talibani: Osuđujemo teroristički napad u Moskvi, zemlje regiona da se koordinišu protiv ovakvih incidenata
Nakon napada u Moskvi oglasio se Abdul Kahar Balki, portparol Ministarstva spoljnih poslova Avganistana koje vode talibani. On je u objavi na društvenim mrežama naveo da Kabul "najstrože osuđuje nedavni teroristički napad u Moskvi" i "smatra to nesumnjivim kršenjem svih ljudskih standarda".
,,Zemlje regiona moraju da preduzmu koordinisanu, jasnu i odlučnu poziciju protiv ovakvih incidenata usmjerenih ka destabilizaciji regiona", zaključio je Balki.