Javnost se pita kako će rezultati glasanja uticati na spoljnu politiku SAD, ali i goruće teme u svijetu, od ratova u Ukrajini I sukoba na Bliskom istoku do zategnutih odnosa sa Kinom, napada na Hute, ali i otvorenim evropskim pitanjima.
Predstojeći predsjednički izbori u SAD imaće dalekosežni uticaj koji prevazilazi granice američkog kontinenta. Amerika, kao "supersila" i "najmoćnija država svijeta" bez sumnje je jedan od igrača koji diktira događaje na političkoj sceni.
Stoga se uoči novembarskih izbora s pravom provlači pitanje – kako će rezultati glasanja 5. novembra uticati na spoljnu politiku SAD, ali i goruće teme u svijetu, od ratova u Ukrajini I sukoba na Bliskom istoku do zategnutih odnosa sa Kinom, napada na Hute, ali i otvorenim evropskim pitanjima.
Rat u Ukrajini i NATO
Za Kristofera Prebla iz vašingtonskog Stimson centra, američki predsjednički izbori su u očima svijeta dodatno dobili na težini prije osam godina, kada se pojavio Tramp i počeo da zagovara znatno drugačiju spoljnu politiku u odnosu na kontinuitet koji su dvije stranke, demokratska i republikanska, uglavnom uspješno njegovale decenijama prije toga.
"Nije to baš sproveo, ali je bar pričao o tome. I zato mislim da su možda izbori sada važniji za druge zemlje zbog potencijala da bi se spoljna politika SAD zapravo promijenila u zavisnosti od toga ko bude izabran", navodi Prebl za Glas Amerike.
Kao predsjednik, on zapravo nije napravio toliko promjena koliko bi očekivali, smatra Brebl, s obzirom na njegovu retoriku. Tako je, na primer, broj američkih trupa u Evropi kao dio NATO saveza zapravo rastao, kao i broj zemalja u NATO za vrijeme Trampa. Ipak, kaže da bi u slučaju Trampove pobjede ovaj put zaista moglo da dođe do smanjenja američkih trupa u NATO, što bi potkopalo kredibilitet alijanse.
Bliski istok i Azija
Lenard Stajhnhorn sa Američkog univerziteta kaže da bi Trampov povratak na vlast mogao da donese Americi i formiranje savezništva sa potpuno drugačijim partnerima u inostranstvu, ali da bi moglo da utiče i na način na koji se SAD odnose prema sukobu Izraela i Hamasa na Bliskom istoku.
"Pitanje je kojim saveznicima bi Trampova administracija dala prioritet u odnosu na Bajdenovu. Tramp bi mogao da se zbliži sa Viktorom Orbanom, dok bi Bajdenu to možda bilo neprijatno. To će sigurno imati uticaj na Bliski istok, s obzirom na situaciju sa Izraelom i Palestincima i arapskim zemljama. Kina je još jedno veliko pitanje, kao i to koliko će se SAD baviti Centralnom i Južnom Amerikom, kao i Afrikom", smatra on.
Najnovija epizoda bliskoistočne kriza je počela 7. oktobra napadom palestinske ekstremističke organizacije Hamas u kojoj je ubijeno 1.200, a oteto 240 ljudi. Izrael je odgovorio ofanzivom na Pojas Gaze u kojoj je do sada ubijeno više od 25.000 ljudi. SAD tradicionalno podržavaju Izrael, što je dovelo do podjela u biračkom tijelu Demokratske stranke, dok su republikanci znatno jedinstveniji po tom pitanju.
“Pogledajte kako se mnogi američki Jevreji osjećaju, zatim muslimani ili Amerikanci arapskog porijekla. To bi moglo da igra veliku ulogu, na primjer, u državi Mičigen, koja ima prilično veliku populaciju Amerikanaca arapskog porijekla i od kojih su mnogi glasali za Džoa Bajdena 2020. Ali oni se možda distanciraju zbog Bajdenove pune podrške Izraelu, iako to vremenom može da se promjeni”.
Pitanje Balkana
Pitanje Balkana, odnosa među državama tog regiona, njihovi stavovi prema ratu u Ukrajini i generalno stanje demokratskih sistema u tim društvima biti predmet interesovanja SAD i posle predsjedničkih izbora, ali u okviru „šire slike i konteksta“.
"Sada u SAD to nije pitanje o kojem predsjednički kandidati mnogo pričaju u kampanji, ali mislim da se to uklapa u širi skup zabrinutosti američkih glasača i lidera u vezi sa onim što se često opisuje kao širenje krize širom svijeta. Tome bi mogli da se dodaju izazovi sa napadima na brodske puteve u Crvenom moru ili Venecueli. Mislim da se kriza u Srbiji uklapa u smislu da postoji sve jači osećaj da je status kvo nestabilan i da pada u vodu. I postavlja se pitanje kakvu ulogu treba da imaju Sjedinjene Države u pokušaju da pomognu u upravljanju tim sukobima", navodi Džefri Fridman.
On ocjenjuje da je gotovo sigurno da bi druga Bajdenova administracija bila sklonija da učestvuje u pokušajima da se upravlja tim sukobima nego Trampova.
Koga EU želi na čelu Amerike?
Njujork tajms je prenio da je u Davosu, među političarima i šefovima firmi, vladao utisak da se svjetske elite već pripremaju na povratak Trampa, te da je za mnoge u Evropi to je horor-scenario.
Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, ocijenila je da je eventualni Trampov povratak "jasna prijetnja" za Evropu dok je belgijski premijer Aleksander de Kro mišljenja da bi u tom slučaju "Evropa više nego ikad mogla da se osloni samo na sebe“.
Bivši švedski premijer Karl Bilt računa da bi sa Trampom Sjedinjene Države odustale od klimatske politike, da bi NATO učmao, da bi se Tramp sastajao s "ortacima“, Putinom i Orbanom, i da bi se zaoštrili trgovinski ratovi.