Putin bi morao da uguši pobunu što pre, jer ugrožava ratne planove i ljulja njegovu moć.
Iako prijetnje i nezadovoljstvo šefa plaćeničke grupe Vagner, ambicioznog vojskovođe Jevgenija Prigožina, traju već nekoliko mjeseci, a sukobi i intrige između njega i glavnih ljudi u Vojsci su sve brutalniji – vojska nije žele da pomognu Vagneru u bitkama za Bahmut, a onda je došlo do napada vojske na Vagnerove položaje – nije se očekivalo da će on započeti otvoreni rat sa Putinom i pokrenuti vojni udar i pobunu.
Ali sve je kulminiralo ovih dana, kada je Prigožin, kako prenose neki nezavisni ruski mediji, poput portala Meduza, najavio Kremlju „drastične mere” ako se „nešto ne preduzme” i zahtjevao „glavu” ministra odbrane Šojgua. a načelnik Generalštaba Gerasimov. Ali sve se dešavalo filmskom brzinom.
Prigožin je u petak, 23. juna, nazvao Putinov kabinet i najavio „puč” svom narodu, ali je, kako piše portal Meduza, pozivajući se na izvore iz Kremlja, predsjednička administracija ipak zaključila da „Prigožin blefira” i samo pokušava da „uzmi nešto za mene“. Putin je prije dvije nedelje zahtjevao da Vagner potpiše ugovor sa Vojskom, što bi praktično značilo da je stavljen pod njihovu komandu. Prigožin je na to poludio, pišu nezavisni ruski mediji.
Prema riječima sagovornika Meduze, šef države se još u petak uveče nadao da će se situacija riješiti „manje-više mirno“. Prema njihovom saopštenju, u ranim jutarnjim satima Aleksandar Haričev, bliski saradnik prvog zamjenika Putinove administracije Sergeja Kirijenka i šef kabineta predsjednika Rusije za unutrašnju politiku Andrej Jarin, razgovarali su sa gubernatorima Rusije. pokrajine duž ukrajinske granice.
Međutim, nakon što su Vagnerovci preuzeli kontrolu nad Rostovom na Donu u subotu, 24. juna rano ujutro, Putinova kancelarija je „shvatila da je stvar ozbiljna“, pa čak i da je Moskva prijetila. Naime, u ranim jutarnjim časovima (nešto posle 8 časova po lokalnom vremenu) Vagnerove trupe su napustile svoje položaje na „ukrajinskom frontu“ i prešle rusku granicu na dva mjesta – u oblasti Voronježa i Rostova. Vagnerovci su oko 9.00 po lokalnom vremenu brzo zauzeli i blokirali glavne izlaze i autoputeve oko Rostova, a zatim ušli u civilne i vojne institucije, poput gradske uprave, štaba Južnog vojnog okruga i štaba lokalnog FSB.
Ruski prorežimski mediji stidljivo objavljuju informacije, uglavnom pozivajući se na zapadne agencije!
Stvar je postala ozbiljna, a kako piše Meduza, Putinova administracija se uplašila da bi za nekoliko sati plaćenici Jevgenija Prigožina mogli da se približe Moskvi i započnu borbu u blizini prestonice, iako je rastojanje između dva grada nešto manje od 1.100 km.
Zatim se ujutru, već prije 10 sati, naciji obratio Vladimir Putin, koji je optužio Prigožina za izdaju i vojnu pobunu, a za njim i drugi viši i niži državni i vojni zvaničnici koji su govorili o „puču“ i pozivali Vagnerovce da ne prati „svog ludog vođu i avanturista“ Prigožina. Međutim, Prigožin ne namjerava da podnese ostavku, posebno ne da se preda.
Prema prilično kontradiktornim informacijama, Vagner je u ranim jutarnjim satima zauzeo i grad Voronjež, koji se nalazi nekih 520 km od Moskve (barem tako prenose ukrajinski mediji) u svom „prodiranju ka Moskvi“. Vagneri su se uputili ka vojnom aerodromu Buturlinovka, gdje je stacioniran veliki broj borbenih aviona. U konvoju je viđen i veliki broj protivvazdušnih sistema Pancir, prenose pojedini mediji pozivajući se na svjedoke.
Dolaze i do prvih okršaja sa ruskom vojskom. Navodno su oboreni jedan helikopter i jedan avion, a zvanični Vagner Telegram kanal javio je da je jedan njihov konvoj napadnut u Voronježu i objavio – „Građanski rat je zvanično počeo“. Istovremeno, u Moskvi i Podmoskovlju objavljena je uzbuna i antiteroristička uzbuna, a blokirani su i glavni putevi ka zapadu i jugu od Moskve. Bi-Bi-Si je emitovao snimak na kojem se vidi Vagnerov konvoj u regionu južno od Moskve. Istovremeno, pojedini ruski blogeri i portal Vedomosti.ru javljaju da se u moskovskom okrugu Jasenovo postavljaju mitraljeska gnjezda i džakovi sa pjeskom.
Jevgenij Prigožin razgovara sa ruskim oficirima u glavnom štabu u gradu Rostovu na Donu
Guverner Voronježa Aleksandar Gusev u 15 časova po lokalnom vremenu negirao je borbe i pad grada. Ramzan Kadirov je nešto prije toga rekao da „pobunu treba suzbiti”, iako je važio za Prigožina saveznika u „borbi” sa Šojguom i Gerasimovim, a ruski mediji su objavili da su se „čečenske trupe” preselile u Rostov u obračunati sa pobunjenicima.
Jedan od izvora blizak predsjedničkoj administraciji priznaje da je Kremlj podcijenio problem i Prigožinove ucjene.
"Razgovarali smo o tome na sastancima, složili smo se da je on odvažan avanturist i da se ne pridržava pravila. Smatrali smo da je rizik od vojne pobune jednak nuli. To može samo ludak, kaže Meduzin sugovornik."
U Kremlju su, pak, sigurni da će vojska i snage bezbjednosti uspjeti da zaustave vagnerovske kolone, ali se i dalje plaše da bi neki „ostaci” mogli da probiju put do Moskve. I neki drugi ruski nezavisni izvori tvrde da je stanje u vojsci „sumnjivo“, jer raste nezadovoljstvo među mobilisanim vojnicima, pa se Moskva plaši impulsivnog i spontanog širenja nezadovoljstva, pa čak i pobune, slično kao što se desilo u vojsci u Prvoj. Svetski rat. Putin, pak, želi da što prije uguši pobunu, kako ne bi ugrozila njegovu moć, ali i ratne planove u Ukrajini i širio nezadovoljstvo među stanovništvom.
Tako sagovornici Meduze priznaju da će sama činjenica otvorene pobune, kako god da se završi, štetiti Putinovom statusu i rejtingu i doprinjeti još većem „nasilju režima”, koji će sada „prvo pucati, pa postavljati pitanja”. Posebno treba istaći da su već počele pripreme za predsjedničke izbore 2024. godine, na kojima bi Putin ponovo trebalo da trijumfuje. Šef ruske spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin izjavio je danas popodne da je „prigožinski puč” propao i da „nije uspio da slomi Rusiju”. Istovremeno, Rostov je javio da je došlo do eksplozije u zgradi južnog vojnog okruga i da se u Rostovu čuje pucnjava.
Mihailo Podoljak, savjetnik Vladimira Zelenskog, navodi da je narednih 48 sati presudno za Putina i da „ako Prigožin uspije da izdrži toliko“, može se desiti svašta, pogotovo što Putin, kaže, trenutno nema efektivne snage kod sebe. raspoloženje koje bi moglo da skrši Prigožinovu pobunu. U ovom kontekstu zanimljiv je stav Kazahstana, odnosno predsjednika Tokajeva, koji je u razgovoru sa Putinom rekao „da je to unutrašnja stvar Rusije“ i da ne namjerava da mu pomogne u okviru ODKB-a. . . vojni savez koji okuplja nekoliko zemalja bivšeg SSSR-a.nešto što zovu „Putinov džep NATO-a”.