Njuzvik se u svojoj analizi bavi pitanjem šta Erdoganova pobjeda znači za Rusiju i Putina.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan nadjačao je na izborima Kemala Kiličdaroglua, šefa Republikanske narodne partije (CHP) lijevog centra, i osvojio svoj treći mandat otkako je preuzeo dužnost 2014. Erdogan je u nedelju potvrdio pobjedu.
U svom obraćanju naciji, zahvalio se svima na ukazanom povjerenju.
„Zahvaljujem se svakom članu naše nacije što mi je povjerio odgovornost da još jednom upravljam ovom zemljom u narednih pet godina".
U izbornoj trci prevagnuo je za otprilike 5 procentnih poena, prema nezvaničnim podacima državne agencije Anadolu. Odziv birača je bio visok ali se takođe razgovaralo o pravednosti izbornog sistema Turske.
Erdoganova pobjeda se smatra dobrom viješću za Putina, čiji su odnosi sa mnogim svjetskim liderima postali zategnuti nakon invazije na Ukrajinu prošlog februara. Mnoge vlade smatraju da "specijalna vojna operacija" nije opravdana i predstavlja kršenje međunarodnih normi, što je dovelo do brze reakcije i ekonomskih sankcija Moskvi.
Turska je, međutim, preuzela važnu ulogu u sukobu, često služeći kao posrednik između Kijeva i Moskve. Sam Erdogan je hodao tankom linijom između podrške Ukrajini dok je istovremeno održavao bliske diplomatske odnose sa Rusijom. Obije zemlje leže duž Crnog mora, tako da je održavanje jakih ekonomskih veza ostao prioritet obije vlade.
Erdoganova pobjeda vjerovatno garantuje nastavak statusa kvo.
Ipak, Erdogan je osudio rusku invaziju na Ukrajinu kao „neprihvatljivu", a istovremeno je izrazio kritike protiv odgovora Zapada na rat. Dugo se opirao da prati politiku evropskih zemalja u pogledu ekonomskih sankcija Rusiji, ali turska vlada je ukrajinskoj vojsci takođe obezbjedila dronove.
Značajno je da su akcije Turske u Severnoatlantskom savezu (NATO) u skladu sa interesima Rusije. Turska je ranije blokirala kandidature Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u, što bi dovelo alijansu pred Putinov prag. Ruski lider se takođe protivio proširenju NATO-a, pitanju koje je izazvalo tenzije sa Zapadom.
Ostalo je nejasno kako bi se promijenio pristup Turske diplomatiji da je Kiličdaroglu pobijedio. Eksperti sugerišu da bi Kiličdaroglu možda zadržao status Turske kao posrednika u ratu. Međutim, Kiličdaroglu je rekao da planira da uspostavi jače odnose sa Zapadom i izrazio podršku kandidaturi Švedske za NATO.
Putin je čestitao Erdoganu na pobjedi, napisavši u saopštenju da ceni „lični doprinos turskog predsjednika jačanju prijateljskih rusko-turskih odnosa, obostrano korisne saradnje u različitim oblastima".
„Pobeda na izborima je prirodan rezultat vašeg nesebičnog rada na čelu Republike Turske, dokaz podrške turskog naroda vašim naporima da ojačate državni suverenitet i vođenje nezavisne spoljne politike", napisao je ruski lider.
Erdogan je u predizbornom periodu govorio o svom odnosu sa Putinom.
„Nismo u tački u kojoj bismo uveli sankcije Rusiji kao što je Zapad učinio. Nismo vezani sankcijama Zapada", rekao je on za CNN ranije ovog mjeseca.
„Mi smo jaka država i imamo pozitivan odnos sa Rusijom", reko je on.
Kiličdaroglu je zaoštrio ton protiv Rusije u nedeljama pred izbore, okrivljujući Moskvu za navodno miješanje u izbore sa ciljem da podrži Erdoganovu kampanju.
„Dragi ruski prijatelji. Vi stojite iza montaža, zavjera i kaseta koje su juče razotkrivene u ovoj zemlji", napisao je Kiličdaroglu na Tviteru ranije ovog mjeseca.
„Ako želite naše prijateljstvo posle 15. maja, maknite ruke od turske države. I dalje smo za saradnju i prijateljstvo", kazao je on.