NATO alijansa sa 300.000 vojnika se sprema za napad.
Severnoatlantska alijansa se sprema za "sukob koji može da se desi u bilo kom trenutku”, piše Rojters o vojnim planovima NATO-a o kojima će se odlučivati na samitu u Vilnjusu u julu. Cilj je bolja pripremljenost Alijanse za napad i poboljšana logistika. Po prvi put od Hladnog rata, ažuriraju se planovi o tome kako odgovoriti u slučaju ruskog napada.
"Osnovna razlika između upravljanja krizama i kolektivne odbrane je sledeća: niste vi, već naš neprijatelj, taj koji određuje kada", rekao je admiral Rob Bauer , jedan od glavnih vojnih zvaničnika u NATO-u. NATO to naziva "regionalnim planovima“, a u sklopu njih će članice NATO-a dobiti smjernice.
"Saveznici će tačno znati koje su snage i kapaciteti potrebni, uključujući šta, gdje i kada da se rasporede“, prokomentarisao je Jens Stoltenberg, šef NATO-a, povjerljive dokumente. Time će se formalizovati proces koji je započeo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, kada su zapadni saveznici prvi put poslali borbene jedinice na istok, a Britanija, Kanada i Nemačka preuzele vodeće uloge u tri baltičke države.
Alijansa se, slažu se stručnjaci, više ne priprema za veliki napad, već za nekoliko manjih, regionalnih kriza, za koje će biti potrebno brzo raspoređivanje snaga. Na kraju krajeva, karte su značajno drugačije nego u Hladnom ratu, s obzirom na više država članica i pristupanje Finske. Sada je i ta granica značajan dio slagalice, a ranije je glavno potencijalno bojno polje bila Njemačka.
Velika novina je i postojanje dronova, hipersoničnog oružja i brza cirkulacija informacija. Mnogo je izazova – u pripravnost treba staviti 300.000 vojnika, od prethodnih 40.000, a tu je i proizvodnja municije i naoružanja, iscrpljenih ratom u Ukrajini.