Isplivali su novi snimci razorenog gasovoda Sjeverni tok 1, a sve je snimila robot-podmornica na dubini od 79 metara.
Prema izjavama stručnjaka, novi video snimci jednog od nekoliko mjesta napada na gasovod Sjeverni tok 1, koji su isključivo dostupni javnom servisu SVR, mogli bi da budu inicijalna osnova za dalju istragu. Riječ je o podvodnim snimcima koje su pre nekoliko dana tokom ekspedicije snimili predstavnici organizacije za zaštitu životne sredine Grinpis i tako dokumentovali nove detalje razaranja, piše Dojče vele.
Slike potiču iz oštećenog gasovoda u blizini ostrva Bornholm, koje se nalazi u ekonomskoj zoni Švedske. Ekolozi su mogli da odrede koordinate mjesta napada upoređivanjem različitih podataka. Snimke je snimila robot-podmornica na dubini od 79 metara. Prema izvještaju veštaka, velika je vjerovatnoća da je došlo do eksplozije spolja. Na snimku se vidi potpuno uništena cijev gasovoda, savijeni čelik, djelovi cijevi koji se izdižu sa dna mora u dužini od sedam metara i betonsko kućište koje je eksplodiralo.
U izvještaju, koji je SVR video piše: "U kontekstu poznatih teza, koje polaze od pretpostavke da se eksplozija dogodila unutar cijevi, može se reći da je to malo vjerovatno za ovaj dio cjevovoda koji smo istraživali." Ekspert za eksplozive Fric Fajfer, koji je uradio analizu za Grinpis, stoga smatra vjerovatnijom teoriju da se eksplozija dogodila u blizini gasovoda. Prema njegovoj prvobitnoj procjeni, na toj lokaciji je upotrijebljeno od 200 do 400 kg eksploziva.
Grinpis je dugo kritikovao činjenicu da nedjeljama savezna vlada daje malo informacija o pozadini i ekološkim posljedicama eksplozije gasovoda. Zbog toga su ekolozi želeli da sami steknu predstavu o situaciji i odvezli su se u švedsku ekonomsku zonu u blizini ostrva Bornholm, ponijevši sa sobom robot-podmornicu koja se koristi za istraživanja na dnu mora.
Posljedica ratnih dejstava?
A jedan reporter SVR-a dobio je priliku da ekskluzivno prati ekspediciju Grinpis tima i istragu sa mjesta napada na gasovod na dnu Baltičkog mora. Na licu mjesta uzeto je 40 uzoraka peska i vode na mjestu gdje je došlo do eksplozije. Prema Grinpisu, uzorci se testiraju na Institutu za toksikologiju Univerziteta u Kilu, kako bi se utvrdilo da li ima ostataka hemijskih materijala, ratnog materijala i eksploziva. Rezultati se mogu očekivati najranije za 14 dana.
Istovremeno, treba razjasniti da li su eksplozije mogle da podignu visoko toksične naslage sa morskog dna. Jer, na području gdje su se dogodile eksplozije bačene su hiljade tona stare municije i hemijskih sredstava, poreklom iz Prvog i Drugog svetskog rata."Nema informacija o mogućem oblaku otrova povezanom sa starim, ratnim otpadom, koji bi mogao biti izazvan najnovijim napadima ili eksplozijama", rekao je morski biolog Grinpisa Thilo Mak za SVR. Istovremeno, Grinpis poziva na hitno i profesionalno uklanjanje ovog ratnog otpada u Baltičkom moru.
Prema procjenama danskog pomorskog naučnika Hansa Sandersona, koji trenutno istražuje posljedice napada na gasovod, na dnu mora kod Bornholma nalazi se oko 11.000 tona hemijskih eksplozivnih materija. Međutim, smatra da bi njihovo uklanjanje sa morskog dna moglo biti problematično. "Još ne znamo koliko je opasno i rizično vaditi ratni materijal sa dna mora. Ali znamo da je to veoma skup poduhvat."
Neobjašnjive protivriječnosti
Ovo pitanje je SVR postavio forenzičaru i stručnjaku za eksplozive Volfgangu Spajru. "Dobar je pristup što sada postoje dodatne, nove informacije mimo onih do kojih su došli nadležni. Kada bi bilo moguće pronaći još fragmenata cevovoda na mestu gde je došlo do eksplozije i kada bi bili forenzički ispitani, možda bismo imali priliku da dobijem bolji uvid u ono što se zaista dogodilo."
Ali gdje su djelovi cijevi ili gasovoda koji nedostaju? Prema rečima Volfganga Spiroa, do sada dostupne informacije otkrile su neobjašnjive protivriječnosti. Stoga se naučnik pita zašto nisu pronađeni djelovi cjevovoda. Jer, da je uništeno oko 250 metara gasovoda, materijal ne bi mogao da nestane."Tokom istrage morali bi da se pronađu veći objekti koji bi mogli da daju informaciju o pozadini pucanja ili pukotina na cijevima gasovoda."
Mana je, smatra ovaj stručnjak, što nadležni daju oskudne informacije, što otvara prostor za spekulacije. Ovo nije prikladno ponašanje u vremenima krize. Četiri pukotine, iz kojih gas curi u more, otkrivene su u septembru 2022. na oba gasovoda Sjeverni tok (1 i 2) u blizini ostrva Bornholm. Švedski istražitelji pripisuju curenje gasa u more eksplozijama izazvanim napadima. Vlasti za sada nisu nagovjestile ko bi mogao biti osumnjičen ili ko bi mogao biti odgovoran za napade.