Smatra se da bi se Putin mogao boriti da povrati cijelu Ukrajinu, a ne samo istočne djelove zemlje, što bi zahtijevalo ogromnu agresiju.
Vladimir Putin je pokrenuo rat protiv Ukrajine sa kopna, mora i vazduha prkoseći upozorenjima sa Zapada o užasnim posledicama i ignorišući prijetnje sankcijama. Ali šta motiviše ruskog predsjednika da napadne svog susjeda i ugrozi svjetski poredak po cijenu da bude hiljade žrtava?
Dr Džejms Pričet je predavač ratnih studija i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Hal, a svoju karijeru provodi istražujući savremene sukobe i bezbjednosna pitanja. On daje potpun pregled ukrajinske krize.
Zašto Ukrajina?
Ruska invazija proizilazi iz straha da je Ukrajina postala previše zapadnjačka poslednjih godina i da će se zemlja pridružiti NATO-u čime bi ojačala sopstvene vojne moći, prenosi HullLive. Rusija je dugo posmatrala Ukrajinu kao ispostavu koja ide ka zapadnoj Evropi.
"Ukrajinska politika se prilično promijenila od ranih 2000-ih – više se okrenula ka zapadu nego istoku. Tradicionalno, na Ukrajinu se stotinama godina gledalo kao na, ako ne na Rusiju, onda na ekvivalentnu državu. Dakle, za Moskvu je to prilično zabrinjavajuće", rekao je dr Pričet, a prenosi Mirror.
Povratak kontrole nad Ukrajinom bi osigurao Putinu da ta zemlja nikada ne postane članica NATO-a.
Zašto je Rusija izvršila invaziju, i zašto sada?
Dr Pričet je rekao da je Rusija premiještala nezvanične snage u otcjepljene republike od 2014. koristeći metod poznat kao "hibridni rat". Ova invazija je, međutim, daleko direktnija, agresivnija i dublja, pokazujući pokušaje da se destabilizuje ukrajinska vojska. Smatra se da bi se Putin mogao boriti da povrati cijelu Ukrajinu, a ne samo istočne djelove zemlje, što bi zahtijevalo ogromnu agresiju. Vojska se već nekoliko nedelja okupljala oko skoro svih granica Ukrajine, a tenzije rastu. Uprkos tome, Moskva je više puta poricala da planira invaziju na zemlju. Dr Pričet kaže da je mogući razlog zašto je Rusija do sada čekala da izvrši invaziju bio zbog Zimskih olimpijskih igara koje su u toku u Pekingu.
"Kina i Rusija su manje-više saveznici. Oni imaju tendenciju da rade zajedno na međunarodnoj sceni. Kina takođe finansira Rusiju u mnogim aspektima, tako da kao velika sila sumnjam da bi Kinezi ljubazno gledali na Ruse koji odvraćaju vijesti sa Zimskih olimpijskih igara", rekao je dr Pričet
Šta će se dalje dešavati?
Ishod ovog rata će u velikoj mjeri zavisiti od ovih prvih nekoliko dana i koliko će se Ukrajina dobro oduprijeti. Sa vojskom od preko 300.000 ljudi, njene snage nikako nisu slabe, a dr Pričet kaže da se za sada dobro drži. Ali izgleda da Rusija ide punim gasom. Ako se Ukrajina preda, Putin će vidjeti svoj posao kao završen. Ako ne, moraće da donese tešku odluku o tome da li da eskalira sukob, što bi neizbježno navelo NATO da uključi svoje armije, ili su ulozi previsoki pa će odustati od te namjere, prenosi Mirror.
Zašto se Britanija i SAD miješaju?
Istorijski gledano, SAD i Velika Britanija su viđene kao glavni igrači na međunarodnoj sceni kada je riječ o, kako kaže dr Pričet, "sprječavanju agresije“.
"Britanija i Sjedinjene Države generalno vide svoj posao kao zalaganje za 'slabijeg momka'. Oni su pružali otpor Sovjetskom Savezu tokom Hladnog rata. Od Hladnog rata, kada imate zemlje poput Poljske, Letonije i Ukrajine koje pokušavaju da gledaju na zapad i modernizuju se i uđu u EU ili u NATO, SAD su generalno podržavale to. Ne zaboravite da SAD i Britanija takođe žele istu stvar, a to je prilično stabilna ekonomska situacija za prodaju i trgovinu", rekao je on, a prenosi britanski Mirror.
Šta će za nas značiti rat sa Rusijom?
Televizijsko obraćanje ruskog predsjednika Putina nakon što je naredio invaziju na Ukrajinu uključivalo je jezivu prijetnju da će svako ko pokuša da se umiješa snositi posledice "neviđene u istoriji“. Gnijevni govor mnogi su protumačili kao prijetnju nuklearnim ratom. Dr Pričet je rekao da je vjerovatnoća da se to zaista i dogodi, međutim, veoma mala.
"Glavna stvar koju bih naglasio je da se oružje za masovno uništenje ili upotreba nuklearnog oružja čini malo vjerovatnim. Mogu potpuno da razumijem zašto bi ljudi bili zabrinuti zbog toga jer su ove stvari zastrašujuće. Govorimo o stotinama hiljada ljudi", rekao je on.