Najbolniji trenutak u istoriji odnosa Rusije i Ukrajine dogodio se u prvoj polovini 20. vijeka i žrtve su bile katastrofalne.
Ruski predsjednik Vladimir Putin često je izražavao stav da su Rusi i Ukrajinci, kao i Bjelorusi, jedan narod - podijeljena nacija. Zaista, mnogi poznati Rusi, kao što je MMA borac Fedor Emelianenko, zapravo su ukrajinskog porijekla. I pisac Nikolaj Gogolj imao je ukrajinsko porijeklo.
Jezici, istorija i kultura susjeda, od njihovog zajedničkog porijekla u srednjovjekovnom slovenskom kraljevstvu Kijevske Rusije, su bliski - iako se o ideji da su oni i dalje jedan narod može raspravljati i o njoj se raspravlja. U svakom slučaju, pod vjekovima ruske – a potom i sovjetske – vladavine, odnos je bio daleko od ravnopravnog.
Ruski carevi su zabranili ukrajinski jezik, dok je poljoprivredna politika Josifa Staljina dovela do toga da su milioni ljudi u "korpi Sovjetskog Saveza" umrli od gladi tokom tridesetih godina 20. vijeka. U Ukrajini se vjeruje da je Holodomor ("smrt od gladi"), kako je poznato, bio namjerno usmjeren na slamanje ukrajinskog seljaštva, iako je glad pogodila i južnu Rusiju i Kazahstan. Od sticanja nezavisnosti Ukrajine 1991. godine, ova bolna istorija bila je u središtu ogorčenih sporova između dvije zemlje, kao i unutar Ukrajine.
Holodomor, takođe poznat kao Teror gladi ili Velika glad, je bila glad u Sovjetskoj Ukrajini od 1932. do 1933. koja je ubila milione Ukrajinaca i Rusa. Termin Holodomor naglašava ljudske i navodno namjerne aspekte gladi, kao što su odbijanje spoljne pomoći, konfiskacija svih namirnica za domaćinstvo i ograničavanje kretanja stanovništva. Kao dio šire sovjetske gladi koja je pogodila glavne oblasti u zemlji za proizvodnju žitarica, milioni stanovnika Ukrajine, od kojih su većina bili etnički Ukrajinci, umrli su od gladi u mirnodopskoj katastrofi bez presedana u istoriji Ukrajine. Od 2006. godine, Ukrajina i još 15 zemalja priznaju Holodomor kao genocid nad ukrajinskim narodom koji je izvršila sovjetska vlada.
Rane procjene broja poginulih od strane naučnika i vladinih zvaničnika su se veoma razlikovale. U zajedničkoj izjavi Ujedinjenih nacija koju je 2003. potpisalo 25 zemalja, navodi se da je stradalo 7 do 10 miliona. Trenutne studije procjenjuju raspon od 4 do 7 miliona žrtava, sa preciznijim procjenama u rasponu od 3,3 do 5 miliona. Prema nalazima Apelacionog suda u Kijevu iz 2010. godine, demografski gubici usljed gladi iznosili su deset miliona, uz 3,9 miliona direktnih smrti od gladi, i još 6,1 miliona beba rođenih sa defektima zbog posljedica gladovanja roditelja.
Da li je Holodomor bio genocid je još uvijek predmet akademske debate, kao i uzroci gladi i namjernih smrti. Neki naučnici vjeruju da je glad planirao Staljin da eliminiše ukrajinski pokret za nezavisnost, pa natjera ukrajinske seljane na pokornost, dok drugi sugerišu da je glad bila posledica sovjetske industrijalizacije. I dalje ne postoji međunarodni konsenzus o tome da li bi sovjetska politika potpadala pod pravnu definiciju genocida. Određene vlade, poput Sjedinjenih Država i Kanade, priznale su Holodomor kao čin genocida.
Danas, cio svjet gleda ka Ukrajini i Rusiji nakon što je Vladimir Putin objavio da priznaje nezavisnost Donbasa na istoku Ukrajine i poslao tamo rusku vojsku. U svom govoru u ponedeljak, on je jasno istakao svoj stav da je "Ukrajina ruska tvorevina", a pojedini misle da je cilj svega pravljenje Velike Rusije.