On je kazao da program Evropa sad 2 donosi povećanje minimalne zarade, sa 450 na 600 i 800 eura, smanjenja poreskog opterećena i fiskalnu održivost.
Sve zarade će u prosjeku od 1. oktobra porasti za 25 odsto, nekome manje, a nekome više i moramo voditi računa da smo država socijalne pravde, prenose Vijesti.
To je kazao premijer Milojko Spajić na kontrolnom saslušanju na Odboru za ekonomiju povodom nacrta Fisklane strategije i sprovđenja programa Evropa sad 2.
"Oko 300.000 ljudi će osjeti benefite ovog povećanja", poručio je Spajić.
On je kazao da program Evropa sad 2 donosi povećanje minimalne zarade, sa 450 na 600 i 800 eura, smanjenja poreskog opterećena i fiskalnu održivost.
"Povećanje kod nas minimalne zarade biće na 600 i 800 eura, u Hrvatsko je minimalna zarada oko 650, Češkoj oko 660, Slovačkoj 616 eura, Letoniji 601 euro, Mađarskoj 460 eura, Rumuniji 418, Srbiji 404 eura, BiH 388 eura, Bugarskoj 370 eura, Albanija 340 , Sjevernoj Maredoniji 320... Ove cifre govore o našem civilizacijskom iskoraku. Smanjenje poreskog opterećanja za rad će smanjiti rizik poslovanja u Crnoj Gori i omogućiti poslodavcima da imaju najkonkurentnije slove u Evropi za zapošljenje i najniže opterećenje na rad i omogućavama da ne rastu troškovi rada i bruto zarade se neće drastično povećati i čak niže nego i zemlje regiona", istakao je Spajić.
On je dodao da je poruka skupštinske većine puno zaposlenje, visoke zarade i nizak fiksni toršak za poslodavce.
"Uz to, fiskalna održivost i konzervativizam po kome smo prepoznati od 2020. jer smo za zadnje četiri godine imali budžete koji su imali fiskalni deficti ispod jedan odsto i sificit tekućeg budžeta. Predviđamo i sledeće tri godine tekući budžet u suficitu", kazao je Spajić.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da je Spajić obmanuo građane i nije ispunio obećanje, a da je dobra vijest što nije ispunio obećanje, jer da jeste, država bi bankrotirala.
"Umjesto programa 'Evropa Sad 2' imamo Fisklanu strategiju, umjesto minimalne plate 700 eura i minimalne penzije 600, imamo minimalnu platu od 600 eura, a nema penzije od 600 eura. Inflacija je galopirajuća i proizvodi i usluge su značajno rastu konstantno. Vi ste nametnuli ozbiljnu potrošnju i kao odgovor na to povećaćete akcize i PDV, a to znači da rastu cijene proizvoda i usluga i to znači da građani žive lošije", poručio je Rakočević, pišu Vijesti.
On je kazao da se nagomilavaju tekući troškovi i stvara se defict u budžetu umjesto racionalizacije broja zaposlenih u javno sektoru, a novim nametima se opterećuje privatni sektor i privreda koja treba da generiše novu vrijednost.
Rakočević je rekao Spajiću da sve što treba je da građani odu u markete.
"Ne moraju da vjeruju ni meni ni vama. Cijena litra ulja u Hrvatskoj je 1,09 eura, a kod nas od 1,39 eura. Vi i ja da pođemo u market 'Voli' i ako ne bude 1,39 na polici, ja ću podnijeti ostavku, a ako bude 1,19 Vi da podnesete ostavku. Znam da Vas pogađaju ovi podaci, siguran sam da je inflacija galopirajuća i da su proizvodi i usluge u značajnom rastu konstantni", rekao je Rakočević.
Sopajić je odgovorio da mu je "žao što će Rakočević podnijeti ostavku i neće više biti parlamntarac".
"Na sajtu 'Volija' imamo suncokretovo ulje od 1,19 eura marke 'Volim', naveo je premijer.
Rakočević je ponovio da premijer ne priča istinu.
"Više puta o mnogo važnijim temama niji govorio istinu, pa je u svom stilu nastavio sada, Pozivm ga da pođemo u 'Voli' sa medijima i stanemo ispred police sa suncokretovim uljem uljem da vidimo koliko je ulje", rekao je Rakočević.
Spajić ga je pozvao da ne može da uporedi cijene ulja u "Voliju" sa online cijenama u Hrvatskoj nego da koristi i online cijene u "Voliju" za poređenje.
"A to je 1,19 centi po litru. Dajte adresu i dostaviće vam se ulje po ovoj cijeni", rekao je Spajić.
Litar ulja u marketu "Voli" u centru grada marke "Volim" juče je koštao 1,23 eura, u šta se uvjerio reporter "Vijesti", dok je najskuplja cijena po litru bila 1,74 eura, prenose Vijesti.
Poslanik Pokreta URA Miloš Konatar je kazao da premijer potcjenjuje građane i misli da "100 puta ponovljena laž postaje istina".
"Građani su obmanuti i prevareni. Obećali ste minimalnu platu 700 eura, ona je 600 eura. Kazali ste da će svi visokoškolci primati minimalnu platu od 800 eura, ali ni to nije tačno nego samo oni kojima su sistematizovana radna mjesta sa visokom spremom. Radno vrijeme sedam sati sada ne pominjete, stavili ste kalkulator koji je pokazivao da će svaka plata porasti za 25 odsto, pa ste ga makli, stopa nezaposlenosti nula, a na kraju 2027. po Fisklanoj strategiji predviđate 10 odsto", naveo je Konatar.
On je kazao da je prosječna plata 825 eura i da će biti povećana 6,15 odsto ili 50,60 eura.
"Ovo je istina što govorim i to je piše u fisklanoj strategiji, a po kalkulatoru ste obećali 25 odsto. Svim ste penzionerima obećali u decembru prošle godine da odmah kreće povećanje, a ostavil iste srazmjerne penzije bez povećanja", naveo je Konatar.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je pitao zašto nije realiziovano obećanje za zarade zaposlenih od 25 odsto. On je kazao da je saglasan da je inflacija dio globalnih faktora i da Crna Gora danas nema istu ili približnu inflaciju kao zemlje regiona.
"Inflacija je pojela sve efekte oba programa 'Evropa Sad'. Planirate veći PDV na štampu, izdavačku djelatnost, mirna vina... Sav ovaj rast u konačnom će dovesti do onih 30 odsto rasta PDV-a o kome se govorilo", istakao je Anđušić.
Spajić je kazao da nisu mogli da povećaju srazmjerne penzije jer nijesu imali podatke od drugih zemalja da bi vidjeli koliko treba da im se doplati do 450 eura, te da će ubrzo dobiti te podatke i da će od januara 2025. biti u mogućnosti da primijenezakon i povećaju srazmjerne penzije, pišu Vijesti.
"Nikada u kampanji za parlamentarne izbore nismo imali kalkulator, on je postavljen u septembru, a rast zarada je 25 odsto u prosjeku", istakao je Spajić, dodajući da i zemlje EU imaju različite kriterijume za zaradu.
On je kazaio da misli da vinska industrija neće trpljeti zbog akcize na mirno vino i da ih to neće uništiti.
"Imali smo za pivo i kisjelu vodu i nijesmo ih uništili, pa nećemo ni proizvođače vina kojima je smanjen trošak rada za zaposlene. I vinska preduzeća i Plantaže biće u plusu", poručio je Spajić, dodajući i da će sva izborna obećanja biti ispunjena u rokovima koje su dali.
Poslanik SD-a Boris Mugoša je kazao da je legitimno što je Spajić na priči "Evropa Sad 2" dobio izbore, ali da nije legitimno da se igra sa osjećanjima građana.
"To što je neko od bruto zarade dao neto povećanje nije vam povećao platu. To je manipulacija, dao vam je 50 eura više u džep, a cijene su skočile, pa ste ste izgubili na kupovnoj moći. 'Evropa sad 2' je klasična manipulacija marketinški dobro upakovana na koju se upecao dobar broj građana. Fiskalna strategija nema veze sa programom 'Evropa Sad 2'. nema svima povećanja plata od 25 odsto, nema puna nezaposlenost, minimalna plata 600 eura, a ne 700 eura, sedam sati radno vrijeme se neće desiti... Ovo je kockarska ekonomija jer se ne povećava produktivnost ekonomije. Sada je ekonomija u gorem stanju nego prije, raste nelikvidnost, broj bloikranih firmi...", naveo je Mugoša.
On je kazao da se povećava stopa PDV-a i da je to treća najveća stopa na usluge u Evropi, dok susjedne Albanija i Hrvatska koje su nam konkurenti imaju niži PDV, niže su akcize na vina u državama koje su nam konkurenti.
"Dižete PDV na knjige, ulaznice, štampu. Vodio sam sina u bioskop, troškovi dvije karte i kokica i vode su 27 eura, a sad dižete PDV... Crnogorska ekonomija se svela na potrošnju" poručio je Mugoša.
Slađana Kaluđerović (SNP) navela je podataak da je od 2013. do 2020. povećana minimalna plata za 29 eura, a od 2020. do 2024. minimalna plata raste tri puta.
"Ovo su činjenice. Minimalna penzija je povećana sa 143 na 450 eura znači tri puta veća. tri puta od 2020. povećana. Od 2012. do 2020. prosječna plata se povećala sa 487 eura na 520 eura, znači povećana je prosječna plata za 37 eura za osam godina vlasti DPS-a, a sad se skoro duplira na 1.000 eura". navela je Kaluđerović, prenose Vijesti.
Zdenka Rakočević (Demokrate) je kazala da je program "Evropa Sad 2" realno održiv i to znači fiskalnu stabilnost, te da je najvažnije da će se povećati minimalne plate, a poslodavcima smanjiti troškovi rada.