Nacrtom zakona o budžetu predviđene su uštede na strani diskrecionih rashoda od oko 60 odsto ili 183 miliona eura, saopštio je ministar finansija, Milojko Spajić i dodao da se oni odnose na konsultantske, advokatske i komunikacione usluge.
On je Danu kazao da će od tih ušteda 13 miliona biti potrošeno na dodatna izdvajanja za socijalna davanja, usklađivanje penzija i zdravstvo, pa će ukupno smanjenje javne potrošnje u odnosu na prošlu godinu iznositi 170 miliona eura.
“Ogroman i značajan posao privodimo kraju i Vlada će u roku imati predlog zakona o budžetu za ovu godinu, koji će biti dostavljen Skupštini na usvajanje do kraja marta. Glavne odlike ovog budžeta biće značajno smanjenje deficita i štednja države, a ne građana”, rekao je Spajić.
On je naveo da povećavaju transparentnost preko pune primjene programskog budžeta i došli su do nevjerovatnih ušteda.
“U odnosu na prošlu godinu, predviđene uštede na strani diskrecionih rashoda države su oko 60 odsto ili 183 miliona eura. S obzirom na to da su predviđena dodatna izdvajanja za socijalna davanja, usklađivanje penzija i zdravstvo ukupno smanjenje javne potrošnje iznosi 170 miliona eura u odnosu na prošlu godinu”, kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, rashodi za konsultantske usluge će biti tri puta manji, prepoloviće rashode za razne usluge, kao što su komunikacione i advokatske usluge, službeni ručkovi, reprezentacija, gorivo i putovanja.
U prošloj godini je za ključne konsultantske usluge u okviru tekućeg budžeta planirano 30,9 miliona, a sada 11,7 miliona, dok je za razne usluge lani planirano 70,4 miliona, a sada 32,7 miliona.
“Ta dva reza, kao i kod ostalih diskrecionih troškova, više nego pokrivaju socijalne potrebe za čitavu godinu. Vraćamo dječji dodatak, a namjera je da povećamo i minimalnu zaradu. Izdvajanja za plate i penzije, u skladu sa zakonskim obavezama njihovog usklađivanja, biće blago povećana, a veći su rashodi za zdravstvo i socijalnu pomoć zbog većih potreba usled kovid situacije”, kazao je Spajić.
On je ukazao na to da su ti podaci iz nacrta zakona o budžetu, što znači da su moguće eventualne djelimične promjene do usvajanja predloga na Vladi.
“Do usvajanja Zakona o budžetu za ovu godinu podsjetiću da se prešlo na privremeno finansiranje, koje se sprovodi po zakonu i Ustavu. Za dvije sedmice bilo je fizički nemoguće napraviti budžet od nacrta prethodne administracije, a koji bi zadovoljavao naše standarde. Pod jedan, to se odnosi na transparentnost koju programskim budžetom za ovu godinu podižemo sa prvog na četvrti nivo, mnogo preciznije će se znati za šta je novac namijenjen i da li se troši svrsishodno. Važna je bila i alokacija potrošnje: na stvari koje su esencijalne, a ne trivijalne/nepotrebne”, kazao je Spajić.
On je dodao da Vlada ima obavezu jedino prema građanima i državi, te da zbog dobrih i zakonitih odluka trpi svakodnevne napade koji svjedoče o nemoći da bilo ko utiče na novu vladu Crne Gore.
“Razumijemo da smeta to što se ovoliko podiže ljestvica u upravljanju javnim finansijama, kontroli i odgovornom raspolaganju novcem poreskih obveznika jer znamo da mnogima nije lako prihvatiti rampu za partijske i lične interese”, poručio je Spajić.
I pored velikog budžetskog smanjenja, kako je kazao, kapitalni dio je planiran na nešto većem nivou nego prošle godine i u skladu je sa srednjoročnim planom. Infrastrukturni projekti su, kako je naveo, takođe prioritet.
“Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i čitava Vlada pokazuju odgovornost prema građanima time što je odlučeno da prvi put imamo punu primjenu programskog budžeta nasuprot dosadašnjoj praksi linijskog, koji više skriva nego što otkriva. Budžetski tim je odradio sjajan posao u dubinskoj analizi predviđenih troškova. S druge strane, budžetski inspektor će kroz novi zakon da se izdigne na nivo koji zaslužuje kao prvi red budžetske straže i odbrane države. Time ta institucija postaje atraktivna pozicija za najbolji revizorski kadar”, poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u dugovima do guše, ali ne zbog ove Vlade već je to rezultat prethodne vladavine.
“S obzirom na stanje u državnom budžetu koje smo zatekli, a koje odlično znaju oni koji kritizerstvom pokušavaju da emisiju obveznica stave u negativan kontekst, jedino moguće je bilo da idemo na međunarodno tržište i obezbijedimo sredstva za stabilnost javnih finansija”, zaključio je Spajić.