Oba izvora su kazala da se dogovor mora postići do petka, kao i da neće biti najavljene sjednice Socijalnog savjeta koja je zakazana za četvrtak.
Dok su iz Unije poslodavaca “Vijestima” nezvanično saopštili da su od Vlade dobili naznake mogućeg kompromisa o primjeni Euro modela da minimane zarade porastu za po 200 eura, iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića odgovorili su juče “Vijestima” da neće biti prostora za izmjenu bilo kog segmenta koji je predviđen Euro modelom, kao i da o tome nije postignut dogovor sa Unijom poslodavaca.
“Ne postoji šansa da ćemo da korigujemo ono što je esencija reforme, jer to nema ekonomsku logiku, niti bi na taj način riješili primarnu problematiku odlaska mladih i radnika u EU”, navedeno je u odgovoru iz kabineta premijera.
Vlada je sredinom septembra usvojila predloge seta ekonomskih zakona koji, između ostalog, predviđaju povećanje minimalne zarade za radna mjesta sa osnovnim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, sa srednjoškolskim sa 600 na 1.250 eura, i za visokoškolce sa 800 na 1.400 eura. Taj model predviđa i potpuno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, ukidanje srednje stope poreza na dobit od 12 odsto i povećanje na 15 odsto, smanjenje preusmjeravanja novca iz državnog budžeta opštinama...
Od tada i Privredna komora i Unija poslodavaca saopštavaju da bi ovakav rast minimalnih zarada značio značajno povećanje troškova rada, što bi uticalo na gušenje male privrede, povećanje prodajnih cijena da bi se pokrio trošak, kao i otpuštanja zaposlenih.
Unija poslodavaca je saopštila da neće učestvovati u socijalnom dijalogu u vezi sa zaključenjem novog Opšteg kolektivnog ugovora dok se ne razriješi pitanje Euro modela, navodeći da bi u ovom trenutku privreda mogla izdržati povećanje minimalnih zarada za najviše po 200 eura, odnosno za osnovce i srednjoškolce sa 600 na 800 i za visokoškolce sa 800 na 1.000 eura.
Dva izvora “Vijesti”, jedan iz vladinog dijela Socijalnog savjeta i drugi iz vrha Unije poslodavaca, kazali su, nezavisno jedan od drugog, da se približavaju stavovi između njih, odnosno da bi za obje strane moglo biti prihvatljivo da se minimalne zarade sada povećaju za po 200 eura, ali da se njihov rast nastavi u narednim godinama.
Prema ovim informacijama, Vlada istovremeno ne bi ukidala doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, ne bi se povećavala stopa poreza na dobit, a poslodavcima bi bio usvojen raniji predlog da se smanji vremenski period plaćanja bolovanja zaposlenima smanji sa 60 na 30 dana, odnosno da sve preko 30 dana bude na teret države kao što je u većini susjednih država i članicama EU.
Oba izvora su kazala da se dogovor mora postići do petka, kao i da neće biti najavljene sjednice Socijalnog savjeta koja je zakazana za četvrtak.
Zbog toga su “Vijesti” juče pitale kabinet premijera da li je Vlada na pragu dogovora sa poslodavcima u vezi s predlogom Euro modela, gdje bi se dosadašnje minimalne zarade od 600 i 800 eura povećale na 800 i 1.000 eura, a da istovremeno ne bi bilo smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje.
Iz kabineta predsjednika Vlade, u odgovoru su negirali informacije o pregovorima, navodeći da neće biti prostora za izmjenu bilo kog segmenta koji je predviđen Euro modelom, ali da je moguće razgovarati o načinu primjene Euro modela, tj. modalitetima koji bi olakšali privredi i građanima i da je tu uvijek poželjan dijalog sa socijalnim partnerima.
“Ne postoji šansa da ćemo da korigujemo ono što je esencija reforme, jer to nema ekonomsku logiku, niti bi na taj način riješili primarnu problematiku odlaska mladih i radnika u EU”, navedeno je u odgovoru.
Iz kabineta dodaju da premijer nije imao sastanak sa njima, ali napominju da su otvoreni za dijalog koji će učiniti da svi u sistemu osjete benefite Euro modela.
Sagovornici “Vijesti” kazali su da nije bilo direktnih sastanaka, već da postoji komunikacija i pozitivni signali za kompromis sa obje strane.
Izvor “Vijesti” blizak vladinom dijelu Socijalnog savjeta kazao je da Ministarstvo finansija do 15. novembra, što pada u nedjelju, mora Skupštini dostaviti predlog budžeta za narednu godinu, a njegove glavne stavke - kolike će biti zarade i da li ima ili nema doprinosa za PIO, i dalje nijesu dogovorene.
On navodi da Ministarstvo finansija ima nacrte različitih verzija budžeta, i da u zavisnosti od dogovora jedan može poslati parlamentu do kraja sedmice.
“U zavisnosti od onoga što bude usvojeno, predlog budžeta može biti mijenjan do kraja godine”, naveo je ovaj sagovornik.
Iz Unije poslodavaca još očekuju poziv Vlade za približavanje stavova po pitanju najavljenog Euro modela. Izvor “Vijesti” iz ove organizacije kaže da postoji najava da se izvršna vlast približi stavovima Unije poslodavaca kojim su, između ostalog, tražili da minimalne plate od 1. januara budu 800 eura za srednji nivo obrazovanja i 1.000 za visokoškolce.
“Sastanak Vlade i poslodavaca na kojem bi se razmatrao predlog privrede mogao bi se desiti ubrzo, ali za to još uvijek ne postoji čvrsta najava. Neposredno nakon predstojećih praznika (Njegoševi dani), održaće se i sastanak Socijalnog savjeta, na kojem će se razmotriti stavovi socijalnih partnera po pitanju Euro modela, ali i ne manje važnog pitanja OKU-a. Poslodavci smatraju da pojedine odredbe OKU-a treba prilagoditi u odnosu na usvojene mjere Vlade. Postoji mogućnost da se izvršna vlast na tom sastanku usaglasi sa većinom zahtjeva Unije poslodavaca. Dodatno, u izvršnoj vlasti još razmatraju ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, s druge strane, privreda je stava da doprinosi za PIO treba da ostanu”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz Unije poslodavaca.