Socijalni partneri u protekle dvije godine dva puta dogovorili djelimični povratak radne nedjelje tokom turističke sezone, ali oba puta predlog nije poslat Skupštini jer je većina stranaka saopštila da će biti protiv
Ustavni sud se već pet godina ne izjašnjava o inicijativi za preispitivanje ustavnosti i zakonitosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je početkom oktobra 2019. godine uvedena neradna nedjelja za oblast trgovine.
Iz ove institucije “Vijestima” nisu odgovorili na pitanje šta se sada dešava sa tom inicijativom i postupkom, kao i kada bi javnost mogla očekivati da će donijeti odluku. Iz Unije poslodavaca, koja je pokrenuli inicijativu, kažu da ih je Ustavni sud posljednji put o ovom postupku obavijestio u junu 2020. godine iako su od tada slali više urgencija, prenose Vijesti.
Izmjenu ovog Zakona, na predlog Vlade i odbora za trgovinu Privredne komore, usvojila je Skupština i julu 2019. godine, uz odloženu primjenu od oktobra. Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je 1. avgusta 2019. godine inicijativu Ustavnom sudu (U-I,19/19) za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 35a Izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.
“Po našem Zahtjevu za obavještenje, 17. 6. 2020. godine primili smo obavještenje o predmetnoj stvari da je okončan prethodni postupak, te da je predmet dodijeljen sudiji izvjestiocu i savjetniku i nalazi se u radu. Imajući u vidu značaj pokrenute inicijative (zbog izrazito negativnih posledica primjene osporenog člana Zakona o unutrašnjoj trgovini), kao i protok vremena u kom nije donijeta odluka po istoj, UPCG je u međuvremenu uputila više urgencija povodom kojih nismo dobili povratne informacije”, kazali su juče “Vijestima” iz Unije poslodavaca.
U protekle dvije godine dva puta je pokretan dijalog socijalnih partnera kako bi se djelimično izmijenila odluka o neradnoj nedjelji.
U maju 2022. godine počeli su prvi sastanci socijalnih partnera, a cilj je bio pronaći kompromis kako bi radio dio trgovina tokom ljetnje i zimske sezone.
I Odbor udruženja trgovine Privredne komore, iako je bio inicijator uvođenja neradne nedjelje, od tada je promjenio mišljenje i tražio je da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.
“Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država”, saopštili su tada iz PKCG, pišu Vijesti.
Pregovori socijalnih partnera trajali su do kraja 2022. godine paralelno sa izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a zatim i sve do maja 2023. godine, kada su prekinuti jer je postalo jasno da u parlamentu nema većina koja bi bila spremna da glasa i za samo djelimični povratak radne nedjelje u trgovine.
Prema tadašnjem dogovoru, bilo bi predviđeno da u opštinama radi po jedna trgovina iz svakog trgovačkog lanca i to samo u periodima od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara. Zaposleni bi imao uvećanu dnevnicu i jedan dodatni slobodni dan.
Međutim kako je većina parlamentarnih stranaka tada javno saopštila da su protiv predloga, dogovorena verzija izmjene zakona nije ni poslata u skupštinsku proceduru.