Upoznajte novog, starog najboljeg prijatelja Amerike u svjetskoj ekonomiji - Meksiko!
Prema novom postu Luisa Toresa, višeg poslovnog ekonomiste u Banci federalnih rezervi u Dalasu, Meksiko je još jednom učvrstio svoje mjesto kao glavni američki trgovinski partner, sa robom u vrijednosti od 263 milijarde dolara koja je prošla između dvije zemlje u prva četiri mjeseca ove godine. Trgovina sa Meksikom činila je 15,4% robe koju su izvezle i uvezle SAD, što je veće i od ukupne trgovine Amerike sa Kanadom i Kinom, koje su iznosile 15,2%, odnosno 12%, piše američki portal "Insajder.
Čak i dok je planeta nastavila dalje posle pandemije, sposobnost Meksika da oduzme prvo mjesto Kini, koja je provela poslednje dvije decenije integrišući se dalje u američku ekonomiju, jasan je znak da će ekonomski haos iz 2020. godine nastaviti da definiše svjetsku ekonomiju u godinama koje dolaze.
Tores je rekao da je sjeme za ovu smjenu posijano prije pandemije — sa tarifama bivšeg predsjednika Donalda Trampa na neku kinesku robu i potpisivanjem trgovinskog sporazuma između SAD, Kanade i Meksika, što je blago ažuriranje skoro tri decenije starog NAFTA sporazuma. Međutim, Tores je naglasio da promjene takođe sugerišu ubrzani pomak ka „bliskim granicama“, praksi u kojoj zemlje donose lance snabdijevanja za ključnu robu u zemlje koje su fizički i politički bliske.
Bolja saradnja sa komšijama
„Dok su podaci o nedavnom približavanju malobrojni i dokazi o tome su uglavnom anegdotski, povećani protekcionizam i povezana industrijska politika su u skladu sa manjom globalnom trgovinom, većom regionalnom trgovinom i blizinom i vraćanjem proizvodnje u matičnu zemlju“, napisao je Tores.
Fenomen vraćanja proizvodnje u matičnu državu (niršoring) naročito se povećao tokom pandemije zbog uvećanih troškova isporuke proizvoda širom Pacifika i potražnje potrošača za bržim rokovima isporuke - ovo poslednje ćemo nazvati „Efekat Amazon Prime“. Piter S. Gudman iz "Njujork tajmsa" takođe je ranije ove godine napisao da kompanije poput Volmarta sve više traže načine da zadovolje svoje potrebe dok su političke tenzije između SAD i Kine bile zagrejane.
„Ne radi se o deglobalizaciji“, rekao je Gudmanu Majkl Berns, upravljački partner u Murrai Hill Group, investicionoj firmi fokusiranoj na lanac snabdijevanja. „To je sledeća faza globalizacije koja je fokusirana na regionalne mreže."
U novoj knjizi Šenon O'Nil, „Mit o globalizaciji: zašto su regioni važni“, autorka se zalagala za regionalizaciju u odnosu na globalizaciju i rekla da bi držanje proizvodnje bliže kući pomoglo američkim radnicima. U svom pregledu O'Nilove knjige, Greg Rosalski iz NPR-a je sažeo argument:
"O'Nil piše da je prosječan uvoz iz Meksika '40% proizveden u SAD', što znači da se 40% delova koji ulaze u krajnji proizvod još uvek proizvode u SAD. U međuvremenu, prosječni kanadski uvoz je 25% napravljen u SAD. „Što se tiče proizvoda koji dolazi iz Kine? Samo 4% je napravljeno u SAD“, piše ona.“
Bajden popravlja odnose sa Kinom
Ipak, poslednjih mjeseci, predsjednik Džo Bajden je nastojao da poboljša odnose između SAD i Kine nakon što je tu uočio velike probleme poslednjih godina, uključujući i obaranje kineskog špijunskog balona u februaru. Državni sekretar Antoni Blinken sastao se u junu sa kineskim liderom Si Đinpingom, a ministarka finansija Dženet Jelen je nedavno bila na četvorodnevnom putu u Kinu.
Blinken i Si obećali su da će stabilizovati odnose između Kine i SAD. U međuvremenu, Jelen je izrazila zabrinutost zbog „nepoštenih ekonomskih praksi“, ali je rekla da se nada da bi dvije strane mogle da rade bliže jer je „svet dovoljno velik da obije naše zemlje napreduju“.
Sa djelovima u stalnom pokretu, posebno sa Kinom, za sada je jedna stvar jasna: čini se da je trgovina između Meksika i SAD jaka kao i uvijek i trebalo bi da nastavi da raste.