Jedna od ključnih novina je mogućnost da se, pod strogo propisanim uslovima, imovina vrijedna najmanje 50 hiljada eura trajno oduzme i prije pravosnažnosti osuđujuće presude.
Vlada Crne Gore uputila je Skupštini Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim se uvode nova pravila za identifikaciju, privremeno i trajno oduzimanje imovine za koju postoji osnovana sumnja da potiče iz kriminala, prenose Vijesti.
Jedna od ključnih novina je mogućnost da se, pod strogo propisanim uslovima, imovina vrijedna najmanje 50 hiljada eura trajno oduzme i prije pravosnažnosti osuđujuće presude.
Vlada je Predlog zakona utvrdila na jučerašnjoj sjednici i istog dana ga dostavila Skupštini na razmatranje po hitnom postupku.
Predloženim zakonom uređuju se uslovi za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, postupak njenog oduzimanja, upravljanje oduzetom imovinom, kao i poseban model trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažne osuđujuće presude u slučajevima najtežih oblika organizovanog kriminala.
Prema Predlogu, od učinioca krivičnog djela može biti oduzeta imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, ukoliko njena vrijednost iznosi najmanje 5.000 eura, učinilac ne učini vjerovatnim da je imovina zakonitog porijekla i ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo.
Posebna pravila odnose se na slučajeve organizovanog kriminala. Imovina može biti trajno oduzeta i prije pravosnažne presude ukoliko je protiv učinioca potvrđena optužnica, odnosno zakazan glavni pretres u skraćenom postupku za određena krivična djela izvršena u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije.
U tom slučaju vrijednost imovine mora iznositi najmanje 50 hiljada eura, a sud mora utvrditi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
Predlogom je predviđeno da se mjera može primijeniti i na imovinu koja se nalazi kod pravnih prethodnika ili sljedbenika, članova porodice učinioca ili trećih lica, ukoliko se utvrdi da su znali, mogli znati ili bili dužni da znaju da je cilj prenosa ili sticanja imovine bio izbjegavanje njenog oduzimanja, pišu Vijesti.
"Imovinska korist iz st. 1 i 2 ovog člana oduzeće se i od pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika, člana porodice učinioca i trećeg lica ako se utvrdi da su znali ili su mogli da znaju ili su bili dužni da znaju da je cilj prenosa ili sticanja imovinske koristi izbjegavanje njenog oduzimanja", navodi se u dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo pravde.
U obrazloženju se ističe da je model trajnog oduzimanja bez pravosnažne osuđujuće presude ograničen na najsloženije oblike kriminaliteta i da može biti primijenjen samo kada su istovremeno ispunjeni svi zakonom propisani uslovi.
"Predloženo rješenje zasniva se na činjenici da je riječ o posebnom postupku u kojem se ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti učinioca, već isključivo o zakonitosti porijekla konkretne imovinske koristi”, navodi se u obrazloženju.
Predlogom se jasno razdvaja krivična odgovornost od postupka utvrđivanja porijekla imovine. Postupak oduzimanja može obuhvatiti i privremeno i trajno oduzimanje, a može se pokrenuti prije, tokom ili nakon završetka krivičnog postupka.
Kako se navodi u obrazloženju, cilj je da se omogući reagovanje u različitim fazama postupka i spriječi otuđenje, skrivanje ili drugi vid raspolaganja imovinom koja bi mogla biti predmet oduzimanja.
Predviđeno je i da okončanje krivičnog postupka, uključujući oslobađajuću presudu, presudu kojom se optužba odbija ili rješenje o obustavi postupka, samo po sebi ne sprečava nastavak postupka za trajno oduzimanje imovine.
O oduzimanju imovinske koristi odlučivao bi sud, dok bi državno tužilaštvo i policija bili zaduženi za identifikaciju, praćenje i otkrivanje imovine za koju postoji sumnja da potiče iz kriminalne djelatnosti.
Imovina bi mogla biti predmet oduzimanja bez obzira na to da li je stečena prije ili nakon izvršenja krivičnog djela, pod uslovom da sud utvrdi vremensku povezanost između njenog sticanja i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje.
Osnovana sumnja da imovina potiče iz kriminalne djelatnosti postoji, prema predloženom zakonu, kada postoji očigledan nesklad između vrijednosti imovine učinioca i njegovih zakonitih prihoda.
"Predlogom zakona se propisuje da osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji "kada je imovina učinioca u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima"."
Predlog donosi detaljnija pravila za finansijski izviđaj i finansijsku istragu.
Finansijska istraga pokreće se naredbom državnog tužioca kada postoje osnovi sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo.
Za slučajeve organizovanog kriminala predviđena su posebna pravila.
"Izuzetno od stava 1 ovog člana, finansijska istraga pokreće se naredbom državnog tužioca kad postoji osnovana sumnja da je krivično djelo iz člana 2 stav 1 ovog zakona učinjeno u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije i da se izvršenjem tog krivičnog djela, direktno ili indirektno, može steći imovinska korist u vrijednosti od najmanje 50 hiljada eura", piše u dokumentu.
Kako bi finansijske istrage bile efikasnije, sudija za istragu bi, na zahtjev državnog tužioca, mogao obavezati banke, finansijske i druge slične institucije, kao i pružaoce usluga povezanih sa digitalnom i kripto imovinom, da dostave podatke neophodne za pronalaženje i identifikaciju imovine, pišu Vijesti.
Za nepostupanje po takvom rješenju predviđene su novčane kazne. Odgovorno lice moglo bi biti kažnjeno do 5.000 eura, dok bi kazna za kreditnu, finansijsku ili drugu sličnu instituciju, odnosno pružaoca usluga povezanog sa digitalnom i kripto imovinom, mogla iznositi do 50.000 eura.
Predviđena je i mogućnost prinudnog izvršenja rješenja, kao i pravo na žalbu.
U složenijim predmetima mogao bi biti formiran poseban finansijski istražni tim.
Predlog zakona uređuje i privremene mjere obezbjeđenja. One uključuju zabranu otuđenja i opterećenja imovine, kao i privremeno oduzimanje pokretne imovine.
Posebno su definisana pravila za upravljanje trajno oduzetom imovinom. Ona postaje državna imovina, a njome raspolaže Vlada.
"Trajno oduzeta imovinska korist postaje državna imovina i na izvršenje odluka o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću primjenjuje se zakon kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje”, navodi se u Predlogu zakona.
Poslovi upravljanja oduzetom imovinom povjereni su organu uprave nadležnom za upravljanje državnom imovinom.
Predlogom se uređuje i način raspodjele novca dobijenog trajnim oduzimanjem imovine između Ministarstva, institucija koje učestvuju u otkrivanju i oduzimanju imovine, organa zaduženog za njeno upravljanje i sistema privremenog izdržavanja djece.
Za vrijeme trajanja privremene mjere obezbjeđenja određena imovina mogla bi biti data u zakup ili na korišćenje bez naknade.
To se, između ostalog, odnosi na kuće i stanove u kojima su u trenutku određivanja privremene mjere živjeli članovi uže porodice vlasnika.
"Nadležni organ može državnom organu dati na korišćenje, bez naknade, privremeno oduzetu pokretnu imovinu ako je to potrebno u cilju zaštite bezbjednosti ličnosti koja se štiti u skladu sa propisom kojim se određuju ličnosti, objekti i prostori koje obezbjeđuje policija”, navodi se u Predlogu zakona.
Posebno se uređuje postupanje sa imovinom koja ima istorijsku, umjetničku ili naučnu vrijednost. Takvi predmeti povjeravali bi se specijalizovanim ustanovama, dok bi predmeti od plemenitih metala i dragocjenosti bili predati Centralnoj banci Crne Gore.
Oruđe i oružje predavalo bi se organu državne uprave nadležnom za unutrašnje poslove, dok bi staro oružje moglo biti povjereno muzeju.
Predviđena je i mogućnost prodaje privremeno oduzete pokretne imovine ukoliko troškovi njenog čuvanja i održavanja značajno premašuju njenu vrijednost ili postoji opasnost da će imovina propasti.
“Prodaja se sprovodi javnim nadmetanjem, u skladu za zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, a prodaji nadležni organ, bez odlaganja, obavještava sud koji je donio rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja”, piše u dokumentu.
Istovremeno, predviđena je zaštita prava vlasnika. Ukoliko ne budu ispunjeni uslovi za trajno oduzimanje, imalac ima pravo na povraćaj privremeno oduzete imovine, kao i na naknadu štete pod uslovima propisanim zakonom.
Vlada donošenje novog zakona obrazlaže potrebom da se unaprijedi sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i domaće zakonodavstvo dodatno uskladi sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Predloženi propis dio je aktivnosti Crne Gore u procesu pristupanja EU, posebno u okviru pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, prenose Vijesti.
Donošenje zakona predviđeno je Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027. godine, kao i Programom rada Vlade za ovu godinu.
Predviđeno je da podzakonski akti potrebni za primjenu zakona budu donijeti u roku od 60 dana od njegovog stupanja na snagu.
Ukoliko bude usvojen, zakon bi stupio na snagu narednog dana od objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".