Nezakonito bogaćenje javnih funkcionera potrebno je propisati kao posebno krivično djelo, a uvođenjem krivične sankcije otvara se prostor za vođenje finansijskih istraga.
To je, kako je saopštila Akcija za socijalnu pravdu (ASP), Ministarstvu pravde preporučio konsultant kojeg je taj Vladin resor plaćao krajem prošle godine za izradu preporuka u vezi sa pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
Prema dokumentaciji u posjedu ASP-a, kako navodi ta NVO, taj konsultant je ukazao da bez tog krivičnog djela antikorupcijski normativni sistem nije zaokružen i institucionalna saradnja Agencije za sprječavanje korupcije i Državnog tužilaštva, u prvom redu Specijalnog državnog tužilaštva, nije na odgovarajućem nivou, kako prenose Vijesti.
„Ovo krivično djelo treba da proizvede snažan odvraćajući efekat da se kršenje antikoruptivnog zakonodavstva ne isplati. Svjedoci smo da to nije slučaj u dovoljnoj mjeri. Prekršajna odgovornost nije dovoljna“, predočio je pravni konsultant Ministarstvu pravde.
Konsultant je naznačio, dodaju iz ASP-a, da se uvođenjem krivične sankcije otvara prostor za vođenje finansijskih istraga koje mogu da dovedu do proširenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, kao važnog represivnog alata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno korupcije na visokom nivou.
On je podsjetio da je Crna Gora potpisala i ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o borbi protiv korupcije i naveo član 20, koji je sistematizovan u Poglavlju III – inkriminacija i sprovođenje zakona.
„Uz obavezu da poštuje svoj Ustav i osnovna načela svog pravnog poretka, svaka država ugovornica ima obavezu da razmotri mogućnost usvajanja zakonskih i drugih mjera potrebnih da se kao krivično djelo, kada se počini namjerno, predvidi nezakonito bogaćenje, odnosno znatno uvećanje dobara javnog funkcionera koje on ne može razumno objasniti, s obzirom na svoje zakonite prihode“, citirao je konsultant dio iz Konvencije.
Prema njegovom predlogu, dopuna Krivičnog zakonika bi se sastojala od jednog člana kojim bi se blanketnom normom odredila radnja izvršenja krivičnog djela, a u skladu sa Konvencijom UN-a o borbi protiv korupcije propisao umišljaj, kao njegov subjektivni element, i odredila visina imovinske koristi u osnovnom i kvalifikovanom obliku krivičnog djela, kako prenose Vijesti.
Blanketna krivična djela, pojašnjava ASP, podrazumijevaju da se krivičnim djelom propisuje samo opšti okvir djela, dok se iz ostalih zakona, ovdje bi to dominantno bio Zakon o sprječavanju korupcije, dopunjava postojanje krivičnog djela.
Kako je ocijenio konsultant, ukoliko bi se to krivično djelo našlo u Krivičnom zakoniku, nužno je dopuniti član 2 Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
„Na ovaj način se potpuno otvara prostor za vođenje finansijskih istraga i proširenog oduzimanja imovine, te se rješava i problem retroaktivne primjene zakona u dijelu koji se odnosi na oduzimanje imovinske koristi“, cijenio je taj konsultant.
ASP podsjeća da su izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore u februaru bile na javnoj raspravi, te da od propisivanja krivičnog djela nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera "još nema ništa".