Ukoliko bi Milatović prihvatio mišljenje Ustavnog odbora i aminovao slanje Lopičić i Šćepanovića u penziju, ta institucija “spala” bi na troje sudija i ne bi mogla da odlučuje.
Ako šef države Jakov Milatović bude saglasan s jučerašnjim stavom vladajuće većine sa skupštinskog Ustavnog odbora, da su sudije Ustavnog suda Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović stekli uslove za penzionisanje, ta institucija biće u blokadi do izbora novih ustavnih sudija.
Ustavni sud imao je do juče šest sudija. S obzirom na to da je parlament konstatovao sinoć prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović, ukoliko bi Milatović prihvatio mišljenje Ustavnog odbora i aminovao slanje Lopičić i Šćepanovića u penziju, ta institucija “spala” bi na troje sudija i ne bi mogla da odlučuje.
Milatović nije sinoć odgovorio na pitanja “Vijesti” o tome, a u februaru se nije eksplicitno odredio na pitanje lista - odredbe kog zakona se, prema njegovoj ocjeni, primjenjuju prilikom utvrđivanja da li je sudija Ustavnog suda stekao uslove za penzionisanje. Tada je samo kazao da je očigledno da se Ustavni sud vodi Zakonom o radu, a ne Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Prema Ustavu (član 151), Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, što znači da je potrebno da ih na funkciji bude najmanje četvoro (od ukupno sedam). U najvišem pravnom aktu (član 39) piše i da taj sud odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti na sjednici svih sudija, kao i na sjednici vijeća sastavljenog od troje sudija.
Ako bi se u Ustavnom sudu desila blokada, ponovila bi se situacija iz perioda septembar 2022. - kraj februara 2023. godine, kad taj sud nije imao kvorum za odlučivanje, jer je bio s troje sudija, odnosno bez četvoro.
Nakon dimne bombe na sjednici Ustavnog odbora i incidenata u plenarnoj sali, parlament je sinoć konstatovao prestanak funkcije Dragani Đuranović, koja je u februaru 2023. izabrana za sutkinju.
Time je u Ustavnom sudu ostalo pet sudija, od ukupno sedam koliko bi trebalo da ih ima, jer je sudija Milorad Gogić penzionisan u maju. Iako je opozicija upozoravala juče da će Ustavni sud biti blokiran, to se još neće desiti. Štaviše, penzionisanjem Đuranović trebalo bi da se promijeni “odnos snaga” u Ustavnom sudu, pa bi ta institucija mogla gotovo dva mjeseca od izbora u Kotoru da odluči o izbornim sporovima u toj opštini, što do sada nije bio slučaj zbog pat pozicije (tri prema tri), i dovede te izbore do kraja, pišu Vijesti.
Prije sinoćnje odluke Skupštine, Ustavni odbor je zaključio da je Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju shodno Zakonu o PIO, dok je u slučaju Lopičić i Šćepanovića odlučio da Milatoviću proslijedi obavještenje koje je tom skupštinskom radnom tijelu dostavila predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.
Ona je prije sedmicu, na zahtjev predsjednice Ustavnog odbora Jelene Božović (Nova srpska demokratija), dostavila tom tijelu informaciju o godinama života i radnog staža sudija Ustavnog suda.
Prema Ustavu, sudije Ustavnog suda, kojima mandat traje 12 godina, bira i razrješava Skupština - i to dvoje sudija na predlog predsjednika Crne Gore i pet na predlog Ustavnog odbora.
Za predlog “nasljednika” Lopičić i Šćepanovića nadležan je šef države Milatović, jer ih je na funkciju predložio nekadašnji predsjednik Filip Vujanović.
Lopičić, Đuranović i Šćepanović u ponedjeljak su optužili Armenko da je, u saradnji s Božović, “kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda, dostavila podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija”.
Armenko je odgovorila da oni, kao dugogodišnje sudije Ustavnog suda, s višedecenijskim iskustvom, ne prave razliku između prestanka funkcije po sili Ustava i penzionisanja.
Đuranović nije željela sinoć da komenatariše odluku Skupštine. Ona je “Vijestima” rekla da će danas vjerovatno doći na posao, pa će vidjeti šta će dalje, “u zavisnosti od daljih dešavanja”.
Sporenja pravnika o tome po kom aktu bi trebalo da se penzionišu sudije Ustavnog suda - zakonima o PIO, radu ili državnim službenicima i namještenicima, traju nekoliko godina. U važećem Zakonu o Ustavnom sudu nema ni riječi o uslovima pod kojima ustavne sudije odlaze u penziju, prenose Vijesti.
Ustavni sud je ljetos većinom glasova (četiri prema dva), odlučio da nisu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Razlog tome je, kako su naveli tada u saopštenju, “većinski stav o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO”.
Prema aktu o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kad osoba navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Imajući to u vidu, Šćepanović je uslove za penziju stekao krajem maja, Lopičić ljetos, a Đuranović stiče danas.
Prema Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. U tom slučaju, Šćepanoviću bi radni odnos prestao u maju 2025, Đuranović u decembru iste godine, dok bi Lopičić prestao takođe tada, jer joj u tom periodu ističe dvanaestogodišnji mandat.
Sudijama ostalih sudova funkcije prestaju u skladu sa Zakonom o PIO.