Politika

KONJEVIĆ: OČEKUJEM DA ABAZOVIĆ NAJKASNIJE DO SJUTRA PREDSTAVI KONCEPT MANJINSKE VLADE

Autor Jovana Raičević Izvor MINA

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je da očekuje da mandatar Dritan Abazović najkasnije do sjutra predstavi koncept manjinske vlade i uputi zahtjev za zakazivanje sjednice parlamenta.

Izvor: Vlada Crne Gore/MUP

Konjević je rekao da je saglasan sa ocjenom da su pregovori dugo trajali, ali da misli da su ušli u finalnu fazu i da bi mandatar do srijede mogao da predstavi koncept koji je usaglašen sa političkim strukturama koje bi trebalo da budu u vladi, i sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) koja će vladu podržati.

„Ukoliko sjednica parlamenta ne bude zakazana tokom ove sedmice, to već gubi svaki smisao i onda treba tražiti druga rješenja, koja se odnose na tehničku vladu i vanredne parlamentarne izbore“, kazao je Konjević u intervjuu agenciji MINA.

On je rekao da će se o mjestima koja su SDP-u ponuđena u budućoj vladi opredijeliti organi te partije.

„Mi ćemo do četvrtka imati sjednice organa partije. Mandatar je ponudio SDP-u mjesto potpredsjednika vlade za politički sistem, koji bi ujedno trebalo da bude i ministar odbrane, kao i mjesto ministra vanjskih poslova“, kazao je Konjević.

On je rekao da je dogovoreno da odluke o pitanjima koja su od vitalnog državnog i nacionalnog interesa na vladi budu donošene kvalifikovanom, dvotrećinskom većinom.

„Zato što je ovo, ipak, specifična vlada, manjinska. Svaka manjinska vlada ima neku vrstu manjka legitimiteta. Manjak legitimiteta zahtijeva afirmaciju dijaloga u vladi“, dodao je Konjević.

Cilj je, kako je naveo, da građanima pošalju poruku da i vlada kroz dijalog može dolaziti do rješenja, kao i da afirmišu dijalog u parlamentu, koji je prijeko potreban kako bi deblokirali pojedine institucije.

Konjević je istakao da se jedino kroz dijalog može doći do tropetinske većine potrebne za izbor članova Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca (VDT) i sudija Ustavnog suda.

„Nemate drugog modela u politici osim da kroz dijalog dolazite do rješenja, a da političari budu ograničeni onim što su naše ustavne i zakonske obaveze“, dodao je Konjević.

On smatra da su ta dva rješenja lošija od manjinske vlade.

„Alternative nakon pada Vlade Zdravka Krivokapića su bile da formiramo manjinsku vladu, tehničku vladu u kojoj će učestvovati Demokratski front (DF), što je za najveći broj političkih subjekata bilo neprihvatljivo, ili da imamo brze izbore, a da ih sprovodi Vlada krivokapića koja je u paralementu izgubila legitimitet“, naveo je Konjević.

Kako je dodao, umjesto tehničke vlade u kojoj bi učestvovao DF, realnije opredjeljenje bi moglo da bude organizovanje brzih izbora.

SDP je, kako je kazao Konjević, insistirao na političkom sporazumu o podršci 43. vladi, u kojem treba da budu definisani ključni prioriteti i ciljevi i osnova rada vlade.

„Dogovoreno je da će svi politički subjekti koji se opredijele da budu dio vlade, kao i DPS, koji se opredijelio da podrži tu vladu, biti potpisnici tog političkog sporazuma o podršci vladi“, naveo je Konjević.

On je rekao da su se usaglasili da prioriteti u radu vlade budu proces evropskih integracija, deblokada institucija i obaveze koje proističu iz članstva u NATO-u.

„Kao i da u ekonomskoj oblasti vlada pokuša da odgovori na izazove koji su pred crnogorskom ekonomijom“, dodao je Konjević.

On je kazao da je dogovoreno da vlada u tih godinu, koliko je načelno dogovoreno da traje njen mandat, pokuša da pripremi bolji ambijent za održavanje izbora.

„To je nekoliko suštinskih stvari koje će biti sadržane u tom političkom sporazumu“, rekao je Konjević.

Upitan da prokomentariše to što iz Socijalističke narodne partije (SNP) potenciraju potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i popis stanovništva, i koliko će biti teško da takva vlada funkcioniše, Konjević je kazao da pitanje odnosa prema vjerskim zajednicama treba rješavati na ravnopravan način.

On je ukazao da je ustavna obaveza države da prema svim vjerskim zajednicama ima jednak i ravnopravan pristup.

„Ono što smo do sada imali jeste neprimjeren uticaj jedne vjerske zajednice na funkcionisanje Vlade. Ugovorni odnosi između države i vjerskih zajednica se moraju rješavati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom i na način da ugovorni odnos bude ravnopravan sa već riješenim ugovornim odnosima sa drugim vjerskim zajednicama“, naveo je Konjević.

On je dodao da su ostale dvije vjerske zajednice sa kojima ta pitanja nijesu riješena – Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) i SPC.

„To je pitanje vjerskih zajednica, nije pitanje naziva, je li to CPC ili SPC. Država u svom Ustavu prepoznaje obavezu odvojenosti vjerskih zajednica od države i ravnopravan odnos države prema vjerskim zajednicama“, naglasio je Konjević.

On je rekao da će se dio sporazuma odnositi upravo na odnos države prema vjerskim zajednicama.

Kako je naveo, ta pitanja, kao i neka druga interesantna politička, rješavaće se kvalifikovanom većinom na vladi, da bi se podstakao dijalog i da bi svi bili svjesni da se mogu rješavati samo u skladu sa ustavnim rješenjima koja podrazumijevaju ravnopravnost svih vjerskih zajednica.

„Ne možete s jednom vjerskom zajednicom rješavati njen odnos sa državom na drugačiji način nego što ste to uradili kroz određena prava i obaveze sa Rimokatoličkom crkvom i Jevrejskom ili Islamskom zajednicom“, rekao je Konjević.

Odgovarajući na pitanje kakva poruka se šalje građanima time što se povećava broj resora sa 12 na 18, on je kazao da je manjinska vlada na neki način specifična i po svojoj strukturi.

„To iskustvo sa 12 ministarstava se u praksi pokazalo kao nefunkcionalno, posebno vezano za neke resore, kao što je bio resor obrazovanja, nauke, kulture i sporta“, naveo je Konjević.

On smatra da je prirodno što je došlo do povećanja broja ministarstava.

„Koliko sam ja razumio mandatara, trebalo bi da bude 18 ministarstava i dva ministra bez portfelja“, naveo je Konjević.

On je kazao da su neka ministarstva podijeljena.

„Razumio sam da je ta podjela vezana za resor obrazovanja, nauke, kulture i sporta, kao i finansija i socijalnog staranja“, rekao je Konjević i ocijenio da nije loše što je došlo do te podjele i da će odgovornosti ljudi koju budu radili u tim ministarstvima biti više specificirane.

Upitan hoće li biti novi ministar odbrane, Konjević je kazao da će o tome odlučiti organi SDP-a.

Kako je naveo, obaveza je prvo da se dobije podrška na organima partije da budu dio ovog političkog projekta a, ukoliko se to desi, potpisaće politički sporazum sa partijama koje će biti u vladi i DPS-om koji će je podržati.

„A tek nakon toga, na bazi ovoga što je zamisao mandatara u vezi sa participacijom u toj vladi, na organima partije ćemo kroz proceduru, kako to predviđa Statut, definisati kandidate za ta mjesta“, pojasnio je Konjević.

On je kazao da su u principu sve novinarske spekulacije.

„Da bismo na partijskim organima uopšte mogli da o tome razgovaramo potreban je niz preduslova – potreban je politički sporazum, koji je u finalizaciji u smislu njegovog dogovaranja i čini mi se spreman za potpisivanje“, rekao je Konjević.