Već duže vrijeme u Crnoj Gori svjedočimo dubokoj političkoj krizi i neslaganju unutar partija parlamentarne većine i Vlade.
Ono što je u centru pažnje čitave javnosti, jeste inicijativa za smjenu Vlade, koju je opozicija podnijela krajem novembra. Predstavnici DPS-a, SD-a i SDP-a tvrde da imaju većinu za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Sjutra će se u Skupštini Crne Gore raspravljati o ovom pitanju, a to će ujedno biti idealna prilika da se iskristališe ko je za, a ko protiv Vlade.
Već gotovo godinu dana DF prijeti da će srušiti Vladu, ali to se nije desilo i mnoge stvari stoje u mjestu i praktično ništa ne fuknkcioniše u državi. Takođe, Demokratski front je davao i brojne predloge na koje su dobili negativne odgovore, ni nakon toga se nije desilo ništa čime je DF stalno prijetio.
Podsjetimo, DF je juče predložio vraćanje mandata građanima i nove izbore, što je naišlo na negodovanje kod koalicionih partnera. Iz Demokrata, SNP-a i Ure odbacili su tu ponudu naglašavajući da novi izbori nisu rješenje za izlazak iz političke krize. Sa druge strane, lideri DF-a napomenuli su da neće podržati inicijativu opozicije za smjenu Vlade Zdravka Krivokapića.
Sa druge strane sam premijer je više puta naglasio kako je nezdavoljan radom pojedinih ministara, međutim, osim smjene ministra Vladimira Leposavića, nije smijenio nikog drugog. Crna Gora je bez ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava još od juna 2021. godine. Tu dužnost sada obavlja državni sekretar u tom resoru, Boris Marić. Prilikom obilježavanja godinu dana rada Vlade nije precizirano kada će biti imenovan novi ministar.
Žučne rasprave tokom Premijerskog sata postale su uobičajne, pa smo tako imali priliku da vidimo otvoreni verbalni sukob Krivokapića sa poslanicima DF-a. Tada je premijer rekao da u Skupštini vlada nemoral i političko licemjerje, na šta je lider Demosa burno reagovao i zamolio da "ovaj politički pajac više nema podršku većine, njegov nastup je kafansko-prostački". Nakon ovog skandala Krivokapić je bio proglašen "bivšim premijerom".
Nekoliko puta su se predstavnici parlamentarne većine sastajali sa Krivokapićem i razgovarali o rekonstrukciji Vlade, gdje nije bilo rezultata, a neslaganja su se samo produbila. DF je ponudio i više platformi za rješenje krizne situacije, ali nisu naišli na kompromis sa kolegama iz vladajuće većine.
Takođe, i SNP se suočio da problemima. Smjenom nekoliko predstavnika u važnim državnim institucijama, iz ove partije su tvrdili da je Vlada bez njih "nepostojeća".
Ustoličenje mitropolita Joanikija na Cetinju takođe je donijelo nikad veću podjelu u crnogorskom društvu, a tenzije su konstantno prisutne zbog nedostatka hrabrosti za ozbiljne političke poteze, dok građani ispaštaju.
Povodom godišnjice rada Vlade Zdravka Krivokapića oglasili su se i iz Ambasade SAD-a u Podgorici i poručili da su konkretni rezultati uglavnom izostali.
Inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, inače, mogu podnijeti šef države, Vlada ili najmanje 25 poslanika.
To znači da će DF, ako Vlada sjutra "preživi" glasanje u Skupštini, za podnošenje tog predloga morati da traži podršku opozicije.
Svakodnevno imamo prilike da čujemo poruke sa raznih političkih adresa i stiče se utisak da su građani umorni od ovakvog stanja u državi i pitaju se da li će sjutra konačno doći kraj agoniji u kojoj se nalazi parlamentarna većina.
Mišljenja su podijeljena kada je riječ o radu Vlade, ali zbog raznih dešavanja u poslednje vrijeme građani su zbunjeni i žele da vide konkretne rezultate, a ne stalne političke polemike i "sukobe".
Boris Bogdanović je u ime Demokrata kazao da su im građani dali svoje povjrenje na izborima 2020. godine i da vanredni izbori ne trebaju da se održe, dok su u Građanskom pokretu URA poručili da im je apsolutno neprihvatljivo da sa Demokratskim frontom dogovaraju vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori.