Crnogorska Vlada danas održala je prezentaciju povodom obilježavanja prve godine rada, na kojoj se predstavljaju kapitalni rezultati koje je postigla.
Događaju prisustvovali su članovi Vlade, državni sekretari, glavna pregovaračica, kao i savjetnici premijera i potpredsjednika.
"Zatekli smo bezakonje, tihu opstrukciji, zarobljeno pravosuđe, na svakom koraku nepotizam, praznu kasu", saopštio je na prezentaciji predsjednik Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić.
"Poslije godinu dana, ne znam odakle da krenem. Kad bi pričali o mjerljivim rezultatima, bili bi nam potrebni dani priče. Zatekli smo bezakonje, tihu opstrukciji, zarobljeno pravosuđe, na svakom koraku dokaze nepotizma, praznu kasu... Oni koji nas danas kritikuju ostavili su nas bez ijednog ugovora za nabavku vakcina. To je najblaže rečeno nedopustivo ako brinete o građanima. Tvrdim da će ova Vlada u istoriji ostati kao jedna od najuspješnijih u istoriji Crne Gore", kazao je Krivokapić.
On je dodao da je zahvalan svima koji ih podržavaju - Demokratska Crna Gora, GP URA, i djelovi poslanika koji pripadaju Demokratskom frontu (DF) i Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP).
"Političkog resetovanja i vraćanja na stari režim u Crnoj Gori više nema", rekao je premijer.
Dodaje da je prelomni trenutak za vladu usvajanje budzeta koji su mnogi bojkotovali, kao i turisticka sezona koja je bila najbolja do sada.
On je kazao da su za devet mjeseci ostvarili 700 miliona eura prihoda, što je kako je dodao, pet puta više nego 2020. godine.
"Opredijeli smo se da Tužilački savjet ima prvo preporuke Venecijanske komisije, pa da onda mijenjamo Zakon o državnom tužilaštvu. Najteži trenutak je trenutak auto-puta, kad morate donijeti odluku da potpišete aneks, u vrlo teškoj situaciji. Tada smo se opredijelili da auto-put bude završen 30. novembra, a da naknadno dođe do poravnanja. On je građevinski završen. Donijeli smo moratorijum za DUP Budve i Bečića, kako ne bi učinili taj grad, gradom betona i kula", rekao je predsjednik Vlade.
Krivokapić je kazao da su ostvarili najveću zapljenu kokaina u istoriji Balkana i objavu najvećeg i najukorijenjenog posla u Crnoj Gori - šverca cigareta.
"Nije se desilo nijedno ubistvo tokom rada ove Vlade, što se ranije učestalo dešavalo. Prigovaraju nam da amo se stalno bavili crkvom i religijom. Da jesmo, ne bismo imali ovakve rezultate. Zluradi, koji postavljaju te teze, ne misle dobro Crnoj Gori. Da li se moglo više - apsolutno uvijek. Ali s obzirom na okolnosti i kontekst - mislim da niko nije mogao više. Ako u 2020. imate pad ekonomije od 15,3 odsto, a ove godine rast od 12,4 - a mi očekujemo da će biti 13 do 14 odsto - šta ikome više objašnjavati?", poručio je Krivokapić
Crna Gora je prije godinu dana dobila Vladu poštenih ljudi, poručio je u video poruci Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore u video-poruci koja je puštena na prezentaciji povodom obilježavanja prve godine rada Vlade.
“Za godinu dana uradilo se mnogo bez obzira na bilo koju percepciju. Napadnuti su svi vidovi mafije, zateknut je veliki javašluk u javnoj administraciji nepostojanje procesa i procedura za donošenje odluka, i nepostojanje jasnih vizija kako krenuti naprijed. Međutim i pored svih nedaća i ako nismo imali ni 100 minuta, a ne 100 dana, bez kritika mi smo se odmah dohvatili posla i pokušali da damo maksimu da bi Crna Gora krenula jednim drugim poštenim putem, to se u i desilo”, poručio je Abazović.
Kaže da su se svi probijavali da ćemo doći u bankrot, a to se nije desilo,a kako dodaje dobri rezultati su ostvareni i u turizmu.
Ono što građane najviše interesuje jeste, kako kaže Abazović, distrubija pravde.
“Nismo štedjeli sebe kao što nećemo štedjeti one koji su kršili zakone”, poručio je Abazović.
Uz skromnu podršku tužilaštva, Vladi su kako kaže, ruke prilično vezane, ali, kako dodaje, odusati neće.
“Za godinu dana demokratske vlasti učinjeno je mnogo,a najbolje stvari tek dolaze”, zaključio je Abazović.
Borovinić Bojović: Žao mi je zbog frustracija i prisjećanja na metode slanja u ćošak
Prva demokratska Vlada Crne Gore radi u ekstremno teškim okolnostima i uslovima, ali rezultati, uprkos tome, nijesu izostali. To je poručila ministarka zdravlja Crne Gore, Jelena Borovinić Bojović sa konferencije za javnost povodom godine rada izvršne vlasti čiji je moto "Za zdravu Cru Goru".
“Žao mi je zbog frustracija i očiglednih prisjećanja na metode slanja u ćošak i gledanja u zid. U savremenoj medicini ove metode su odavno napuštene i zaboravljene. Mi ne razmišljamo tenderski već medicinski”, naglasila je ona.
“Naša vizija nijesu barijere i zidovi već rad, izgradnja i nulta korupcija što je sinonim za zdravu Crnu Goru”, istakla je Borovinić Bojović predstavljajući rezultate zdravstvenog sistema Crne Gore.
"Obezbijedili smo preko 1,3 miliona vakcina, vakcinisano je 60 odsto punoljetnih građana, obezbijeđene su nove kiseonične stanice, testirano šest puta više građana nego prošle godine, obezbijeđena je najbolja kovid terapija...", istakla je Borovinić Bojović na prezentaciji.
MILATOVIĆ: Ove godine imamo najbrže rastuću ekonomiju u Evropi
"Imali smo pad od 15 odsto, što je jedan od najvećih u cijelom svijetu. Turistički sektor imao je pad od 87 procenata. Deficit budžeta je bio 11 procenata. Kriza je ogolila sve strukturne probleme. Danas smo nažalost zemlja koja ima svakog četvrtog stanovnika na ivici siromaštva i po tome smo prvi u Evropi. Prosječne zarade u prethodnih deset godina nisu se mrdnule, minimalna zarada povećala se za 30 eura, što je dovelo do egzodusa građana Crne Gore u zemlje Evropske unije (EU)", istakao je Milatović.
On je dodao da je nakon užasno teške 2020, Ministarstvo koordiniralo dva paketa podrške građanima i privredi u iznosu od 320 miliona eura.
"Nakon akcenta na oporavku turizma, za devet mjeseci imamo 700 miliona eura ostvarenih prihoda od turizma, što prevazilazi sva očekivanja. Ovo nam je omogućilo da pričamo o svim drugim ekonomskim politikama. Donijeli smo zakon o finansijskoj podršci radnicima u rudarsko-metalskom sektoru, koji već od naredne godine mogu računati na podršku od po 12.000 eura", kazao je on.
Milatović je rekao da su imali uspješno predstavljanje na Expo u Dubaiju.
"Ove godine imamo najbrže rastuću ekonomiju u Evropi, koja će rasti između 13 i 14 odsto. Crna Gora će i u 2022. rasti, oko 6,4 procenta. Za godinu rada Vlade, od dramatične situacije došli smo do poprilično bolje", rekao je Milatović.
INJAC: Ključne stvari koje smo realizovali su doprinos miru u svijetu, učešće u vojnim vježbama, modernizacija Vojske Crne Gore, reforma obavještajno bezbjednosnog sektora...
Ministarka odbrane Olivera Injac obratila se video poruko i poručila je da je u Ministarstvu odbrane bilo angažovano 114 lica po ugovoru o djelu.
"Izdaci su bili 598 hiljada eura. Sad je angažovano 26 lica po ugovoru o djelu. Radili smo na konsolidaciji finansija i popisu imovine. Ključne realizovane aktivnosti u prethodnoj godini su doprinos miru u svijetu, učešće u vojnim vježbama, modernizacija Vojske Crne Gore, reforma obavještajno bezbjednosnog sektora... Budući koraci su nastavak modernizacije, unapređivanje stanja infrastrukture u vojnim objektima, dalje rješavanje viškova ubojnih sredstava i zastarjele opreme", poručila je Injac.
BOJANIĆ: Pitanje dana kad ćemo se voziti dionicom auto-puta
"Ušli smo u pregovore i uspjeli da izguramo i nastavimo ih, tako da je pitanje dana kad ćemo se voziti dionicom auto-puta. Sačekao nas je problem Montrenegro erlajnsa. Saznali smo dalje da je 20.000 radnih sati Termoelektrane bilo potrošeno. Imali smo neadekvatnu politiku izdavanja koncesija za male hidroelektrane (mHE). Onda je uslijedila nemogućnost plaćanja kredita EXIM banci od strane brodarskih kompanija. Na kraju, tu su bili zapuštenost i javašluk u kompanijama s većinskim državnim vlasništvom", kazao je Bojanić.
On je dodao da im je posebno teško pao nedostatak adekvatnog stručnog kadra.
"Imali smo nedostatak adekvatnog stručnog kadra zbog ranijeg partijskog zapošljavanja. Oslobodili smo Ministarstvo političkog zapošljavanja. Odgovorno tvrdim da nijedno lice nije primljeno i otpušteno u Ministarstvu zbog političkog aktivizma. Zaustavljene su kontroverzne javne nabavke - ostvarene uštede od preko milion na godišnjem nivou. Tek nas očekuje pravi posao u vezi avio-kompanije ToMontenegro, da bi dostigli potreban nivo avio-dostupnosti. Započeli smo istražno bušenje u potrazi za naftom i gasom. Mogu da podijelim optimistične vijesti - jako smo blizu rezervoaru", rekao je Bojanić.
On je kazao da su uspostavljeni novi odnosi u željezničkim preduzećima.
"Montecargo i Luka Bar su sa Srbija Kargom i Rudnikom Bor sklopili značajan ugovor o prevozu bakarnog sulfata. U saradnji s energetskom zajednicom razmatramo rješenja za Termoelektranu (TE) Pljevlja. Osiguraćemo da Crna Gora ne ostane bez stabilnog izvora energije. Radi se na rekonstrukciji pruge. Nastavljamo borbu protiv korupcije. Nismo stali. Ne postoji više tolerancija na korupciju. Vjerujem da je ovo tek početak u oporavku ekonomije", istakao je Bojanić.
RADULOVIĆ: Ideju članstva u EU podržava 75 odsto građana, dok članstvo u NATO sada podržava 67 odsto građana
Ministar poljnih poslova, Đorđr Radulović, se zbog odsustva obradio video pouko. On poručuje da je najveći uspjeh što je EK (Evropska komisija= pohvalila spoljnu poliiku Crne Gore.
"Imamo stoprocentnu usklađenost sa spoljnom politikom EU. Ideju članstva u EU podržava 75 odsto građana, dok članstvo u NATO sada podržava 67 odsto građana. Jačanje ekonomske diplomatije biće jedan od prioriteta. S našom diplomatsko-konzularnom mrežom učestvovali smo u obezbjeđivanju vakcina. Naš cilj je da budemo dio EU", rekao je Radulović.
KORDIĆ: Crna Gra na putu da postane prva sljedeća članica EU
"Proces pristupanja je politički i umnogome zavisi od država članica, ali je za nas kompleksan tehnički proces. Ne samo da je osnažena pregovaračka struktura, koja broji preko 860 članova,već je to urađeno inkluzivno. Održavali smo koordinacije sa svim šefovima radnih grupa. Zanalizirajući revidiranu metodologiju pregovora, imenovali smo šest pregovarača za šest tematskih klastera. Pripremili smo 33 mape puta za poglavlja, analizirali preko 6.000 akata EU. Osnažen je politički dijalog s državama članicama. Obavili smo rundu bilateralnih konsultacija s nekim državama članicama. Pripremljen je program IPA 2021. u vrijednosti od 32,5 miliona eura. Takođe, spreman je i program IPA 2022. u vrijednosti od 70 miliona eura", kazala je Kordić.
SRZENTIĆ: Građani će već početkom godine moći da koriste nove onlajn servise
"Uprkos tome postignuti su rezultati. Strategija reforme javne uprave donijela je pojednostavljivanje procesa. Novi Vladin portal svakog mjeseca posjeti 150.000 građana. Ostvarili smo dobru saradnji s civilnim sektorom. Građani će već početkom godine moći da koriste nove onlajn servise, kao što su onlajn prijava novorođenih i preminulih, prijava za vjenčanja, za plaćanje poreza...", istakla je Srzentić.
Ona je dodala da su kroz dijalog sa preko 80 medija pokrenuli proces izrade medijske strategije.
"Modelima podrške ove godine za medije obezbijeđeno je milion eura. Formiramo Montenegro digital, koja će unaprijediti digitalne standarde. Naredni period biće u znaku lansiranja digitalne akademije", rekla je Srzentić.
RADULOVIĆ: Jako selo za jaku državu
"Imali smo neispunjene obaveze iz EU agende i zatekao nas je nedostatak transparentnosti. Godina je imala velike izazove, imali smo poplave, suše i požare, privremeno finansiranje i kašnjenje agrobudžeta i apelujem da se ovo nikad više ne ponovi. Svaki poslanik koji misli da je nešto napravio sa kašnjenjem agrobudžeta napravio je štetu za sve građane Crne Gore", kazao je Stijović.
Prema njegovim riječima, bilo je i drugih problema, rast cijena nafte, kovid pandemiju, nedostatak vizije razvoja sektora.
"Išlo se po liniji manjeg otpora bez ideje i posebno sam ponosan na moje kolege jer su naše ideje pokrenule razvoj sektora čak i sa manjim sredsvima nego prethodnic. Borimo se da zaštitimo prirodne resurse, to vidite svaki dan. Resursi su bili uzimani na svaki način, besomučno, kao da sjutra ne postoji. Na svom djelu su pokazivali da im država nije sveta",rekao je Stijović.
BRATIĆ: Dok je narod gladovao, trošile su se basnoslovne cifre
"Vladali su javašluk i nenamjensko toršenje novca u svim resorima, a sve pod plaštom brige za državu. Poboljšali smo položaj prosvjetnih radnika, pa sad platu primaju 12 umjesto 10 mjeseci. Oni su ucjenjivani politički. Primali su platu deset mjeseci, a dva ljetnja mjeseca su prodavali kukuruz i krofne po plažama. Depolitizovali smo sistem, pa će na fer konkursima biti izabrani najbolji. Ova Vlada i ovo Ministarstvo preduzeli su ključne korake na realizaciji SEEIIST projekta", istakla je Bratić.
Dodaje da su budući koraci usmjereni na reforme obrazovanja, izgradnju i obnovu obrazovnih ustanova, centralizaciju kulturne baštine...
"Depolitizovali smo sport. Spriječili smo da sportisti nastupaju bez himne i zastave. Naši budući koraci su reforma obrazovanja, centralizacija nematerijalne kulturne baštine, okončanje revalorizacije baštine, plan digitalizacije kompletnog obrazovnog sistema, obnova škola i izgradnja novih", kazala je Bratić.
SEKULOVIĆ: Velike akcije prepoznate od međunarodnih partnera
"Imali smo potpuno transparentan postupak izbora direktora Uprave policije (UP). Došlo smo da direktora koji je bio najbolji kandidat. Jedan od njegovih protivkandidata sad mu je pomoćnik. Radili smo jako, odgovorno i stručno da dođemo do novog zakona o unitrašnjim poslovima, koji je vratio UP pod okrilje MUP", istakao je Sekulović.
On je dodai da su radili na brojnim drugim projektima i dokimentima.
"U finalnoj fazi je strategija sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Stvaramo čvrste osnove koje treba da trasiraju jasan put kuda ovo ministarstvo treba da ode. Prema istraživanju OEBS (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju), postoji rast povjerenja građana u policiju. Naš pristup radu pokazuje rezultate i građani to vide i osjećaju", rekao je Sekulović.
Ministar je poručio i da je bilo nekoliko velikih akcija koje su prepoznate od međunarodnih partnera.
MARIĆ: Pažljivo ćemo raditi na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić rekao je da nije urađeno malo, iako sigurno nije dovoljno.
"Pripremili smo izmjene Krivičnog zakonika, Zakona o krivičnom postupku i Zakona o upravnom sporu. Počela je primjena Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. Započete su izmjene anti-mafija zakona, koje treba zaokružiti. Napravljen je dobar mehanizam koji ću u narednoj godini u jednom dijelu početi da daje rezultate", istakao je Marić.
"Zapljena preko 1,4 tone kokaina dobila je mjesto i u Izvještaju EK (Evropska komisija). MUP js na pola puta. Pred nama je ozbiljan reformski iskorak. U narednoj godini pojačaćemo borbu protiv organizovanog kriminala, šverca cigareta, i mnogih drugih stvari. Naše antikorupcijske politike daće rezultate. Nećemo dozvoliti nikome da politizuje ovaj organ i vrši politički upliv u njega. Ovaj organ mora biti Crna Gora u malom. Primaće se i napredovati samo oni koji zaslužuju. Rezultati postoje, građani su ih prepoznali, a godina pred nama biće godina još većih uspjeha", poručio je Sekulović.
MITROVIĆ: Postavljene dine kako bi se sačuvale plaže na Adi, te da su sanirali deponiju pepela i šljake Maljevac i jalovište Gradac u Pljevljima...
"Inicirali smo projekat Solari 3000+ i 500+ sa EPCG (Elektroprivreda Crne Gore), koji je vrijedan 30 miliona eura. Stavljen je moratorijim na gradnju u Budvi i Bečićima. Obezbjedićemo unapređenje stanja svih zaštićenih područja, donijeti novi državni plan upravljanja otpadom, izraditi novi zakon o legalizaciji objekata", rekao je Mitrović.
SPAJIĆ: Država bila pred bankrotom, sada govorimo o poveanju plata
"Imali smo prije godinu emisiju obveznica. Da nismo to uradili, bankrotirali bi i došli u situaciju da smanjujemo plate i penzije. Ove godine vraćeno je preko 300 miliona starih dugova. 200 miliona eura je zadnjih 30 godina trošeno nenamjenski. Kroz hedžing aranžman smanjili smo kamatne stope na dug", rekao je Spajić, dodajući da će potrošiti 115 miliona na kamate, a sljedeće godine 92 miliona.
"U vrijeme pandemije nismo smanjili, već povećali neka dodavanja, kao što je dječji dodatak. Povećali smo minimalnu zaradu sa 222 na 250 eura. Mislim da je naknada za rad ispod 450 eura nedostojanstvena, što će se ubrzo ostvariti. Budžetski deficit ove godind biće u okviru mastruških kriterijuma od tri odsto. Ultimativni cilj je povećanje standarda svij građana i ostanak mladih. To je projekat Evropa sad, za koji mislim da će u decembru biti usvojen u Skupštini. Ta reforma omogućiće povećanje minimalne zarade na fiskalno neutralan način. Najveće povećanje plata biće medicinskim radnicima. Prosječna neto plata krajem 2022. biće 700 eura", rekao je Spajić.