Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je Srbiju i Rusiju da koriste Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) za podrivanje crnogorske prozapadne vlade, koja želi članstvo u Evropskoj uniji (EU), piše agencija Rojters.
Rojters piše da je Đukanović, koji vlada više od tri decenije rekao da se serijom protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji su predvođeni SPC, pokušava dovesti u pitanje nezavisnost Crne Gore
"Ako se pitate da li je ovo kontinuitet (pokušaja) uništavanja Crne Gore i opstrukcija njene namjere da nastavi svoj put ka evropskim i evroatlantskim integracijama, u to nema sumnje", rekao je Đukanović u intevjuu za Rojters.
"Moskva je bila nedvosmislena u pokazivanju svojih interesa u tekućem (religijskom) problemu u Crnoj Gori", poručio je on
Đukanović je optužio Beograd za oživljavanje nacionalističkog koncepta Velike Srbije koji je doprinio balkanskim ratovima devedesetih godina i raspadu bivše Jugoslavije.
"Nemamo sumnje da su aktivirani svi mehanizmi realizacije projekta velikosrpske države i da je Crna Gora takođe meta", rekao je Đukanović za britansku agencija.
Rojters navodi da je Marija Zaharova, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, odbacila Đukanovićeve tvrdnje , rekavši da "niko ne može podrivati ono što on radi, više nego sam Đukanović".
Rojters navodi i da je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić odbacila Đukanovićeve komentare.
Govoreći o protestima sa kojima je Đukanović suočen, Brnabić je kazala da on "ima problem u svojoj zemlji i sa građanima Crne Gore".
"Iznenađena sam retorikom predsjednika Đukanovića ... Srbija je davno napustila devedesete i okrenula se budućnosti", rekla je Brnabić i dodala da Srbija zahtijeva da Srbi u Crnoj Gori imaju pravo na sopstveni jezik i religiju, piše Rojters
Britanska agencija piše i da su protesti u Crnoj Gori počeli u decembru zbog Zakona koji omogućava državi da preuzme vlasništvo nad crkvenom imovinom ukoliko crkva ne može da dokaže da je bila njihov vlasnik prije 1918. godine - kada se tadašnja Kraljevina Crna Gora pridružila Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, prethodnici Jugoslavije.
"Srpska pravoslavna crkva je dominantna u Crnoj Gori, zemlji sa 620.000 ljudi, i broji oko 12 miliona članova, uglavnom u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni", navodi Rojters.
Srbija i Crna Gora, piše dalje Rojters, pregovaraju o ulasku u EU.
Crna Gora se pridružila NATO 2017. godine, ali Beograd ne želi članstvo u ovom savezu.
"Etnički Srbi čine oko trećine crnogorskog stanovništva. Mnogi Srbi imaju korijene u Crnoj Gori, dok desetine hiljada Crnogoraca žive u Srbiji", navodi Rojters.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše britanska agencija, rekao je da se Beograd neće miješati u poslove Crne Gore, ali je takođe rekao da će Srbija pomoći tamošnjoj srpskoj manjini.
"Srbija juri u opasnu zamku zaštite navodno ugroženih prava (manjinskih) Srba ... istovremeno ugrožavajući suverenitet drugih država", rekao je Đukanović, navodi Rojters.