"Čuvajući Ustav čuvamo identitet i kulturu"

  On je kazao da se danas slavi deset godina od posljednjeg Ustava u nezavisnoj Crnoj Gori, koja je, kako je rekao, napokon postala moderna država koja rame uz rame dijeli sudbinu sa najmoćnijim državama svijeta u NATO-u.

Brajović je, na svečanoj sjednici parlamenta na Cetinju, povodom deset godina od proglašenja Ustava Crne Gore, ocijenio da je od krucijalnog značaja za modernu Crnu Goru Ustav iz 1946. godine, koji je Crnogorcima vratio osjećaj nacionalnog identiteta, omogućio univerzalno biračko pravo svim punoljetnim građanima, a ženama po prvi put zagarantovao punu ravnopravnost u radu i zaradi i posebnu zaštitu u radnom odnosu.

To je, dodao je, tada bilo dostignuće na kom mogle pozavidjeti mnogo razvijenije demokratije. „Moderna Crna Gora donijela je Ustav prije deset godina, koji odslikava novu crnogorsku stvarnost, uvažavajući, pritom, u potpunosti međunarodno pravo. Takođe, prvi put se i formalno uvodi crnogorski jezik, što je od neprocjenjivog značaja za crnogorski identitet, uz crnogorske simbole“.

„Međutim, Ustav čiji jubilej slavimo je ogledalo građanske, multietničke, multikonfesionalne, multikulturalne Crne Gore, uprkos skeptičnosti svih onih koji su i 2006. godine sumnjali ne samo u razvoj, nego i opstanak male balkanske države. Na naše zadovoljstvo, Crna Gora ne samo da nije nestala, već je preuzela primat nosioca razvoja u regionu“, kazao je Brajović.

Prema njegovim riječima, naš Ustav zahtijeva politiku jednakih mogućnosti.

„Tako da ćemo oprostiti svima onima koji nijesu vjerovali u Ustav i Crnu Goru. Mi vjerujemo u oboje, jednako svjesni velike odgovornosti koju smo ponijeli krajem drugog i početkom trećeg milenijuma, da svoju zemlju, okruženu balkanskim sukobima i globalnim trvenjima, povedemo na put nezavisnosti i istrajemo i sprovedemo tu ideju kojoj je Ustav dao legitimitet“, naveo je Brajović.

On je podsjetio da je ovo drugi ustav, pored onog iz 1905. godine, čije se donošenje slavi u nezavisnoj Crnoj Gori.

Kako je rekao, nova vremena nose nove izazove, društveno politička kretanja, tehnološki razvoj, ali i kriza, kreiraće buduća vremena na planeti, kao i prilagođavanje ustava novim i neumitnim promjenama.

„Bez obzira na sve izazove, naša nezavisnost i sloboda ne smiju biti dovedeni u pitanje. Sloboda i nezavisnost naše zemlje i našeg bića su naš identitet koji vajamo i kalimo kontinuiranim radom, stvaralaštvom i kreativnošću“, kazao je Brajović.

Uz sve modernizacije koje nose buduća vremena sa sobom, Brajović, kako je rekao, želi da svi na umu imaju istoriju Crne Gore na čijim greškama se može učiti, ali i na čijim iskoracima se može bazirati razvoj.

„Burna prošlost naših predaka i savremenika obavezuje na odgovoran odnos prema šansama i odlukama koje moramo da donosimo i sprovodimo zarad sigurne budućnosti naše djece“, kazao je on.

Brajović je poručio da je čovjek zaštitnik svoje porodice i imetka, a ustav svog građanina i države.

„Čuvajući Ustav čuvamo sebe, svoje najbliže, svoj identitet i kulturu. Bez ustava smo bez prava, bez prava smo bez dostojanstva, bez dostojanstva smo bez identiteta. A građani Crne Gore imaju i Ustav i pravo i dostojanstvo i namjeru da sve to zauvijek sačuvaju“, saopštio je on.

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, ocijenio je da se Ustav u proteklih deset godina pokazao kao dobra osnova za primat međunarodnog prava i zakonodavstva oslonjenog na evropsku pravnu tekovinu, kao temelj za unaprjeđivanje ljudskih prava i kao oslonac za učvršćenje državnog identiteta.

„Tu sliku nijesu izmijenile ni njegova pojedinačna kršenja, učestalo donošenje neustavnih akata ni njegova napregnuta tumačenja po mjeri političkih interesa ili potreba. Zato ustavnost ne treba posmatrati kao čin, već kao proces u izgradnji ustavnog patriotizma, kao zajedničkog imenitelja nacionalne, vjerske i ukupne raznolikosti Crne Gore“, rekao je on.

To je, prema riječima Vukčevića, lakše reći nego ostvariti. „Ali da bismo gradili put moramo znati cilj, a to je višegeneracijski, a ne jednogeneracijski ustav, kakve je bilježila naša ustavna istorija“.

„S druge strane, stabilnost ustava ne znači da ne treba kritički preispitivati ustavna rješenja“, rekao je on.

To, dodao je, ne znači ni poziv da se ustav ishitreno mijenja, niti to zbog složenosti postupka njegove promjene može biti jednokratan čin. „Međutim, nije preuranjano voditi dijalog o ustavu, jer je to dijalog o demokratizaciji crnogorskog društva“.

Član Ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Crne Gore 2006. godine, Miodrag Vuković, kazao je da je Crna Gora danas primjer i uzor mnogima.

On je rekao da su prije deset godina poslanici Ustavotvorne skupštine, poslije ozbiljnog, organizovanog, promišljenog, profesionalnog i politički odgovornog rada, usvojili Ustav Crne Gore.

„Datum za pamćenje, u svakom slučaju. Jedan od najznačajnijih, ne samo u pravnoj, političkoj i ustavnoj tradiciji Crne Gore, nego i u njenom ljudskom i državnom trajanju“, kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima, prilikom izrade ustava bilo je „strašne manipulacije“.

Kako je naveo, neki su nudili „svoje viđenje nove ustavne organizacije pokušavajući da nametnu koncept koji je jedino u nekom sličnom vidu prošao u nama susjednoj državi prije 20 godina, i koji je od nje napravio nefunkcionalnu državu, ako se državom može zvati“.

„Da je prošao taj koncept poraženih u svim prelomnim trenucima crnogorske istorije, državne prije svega, mi bi danas druge priče pričali u ovom domu, ako bi on uopšte bio bilo kakav dom“, rekao je Vuković.

On je kazao da je Ustav iz 2007. godine garant da će Crna Gora, poslije integracije u NATO i uspjeha u politikama u svim društvenim oblastima, brzo ući i u evropsku porodicu organizovanih i sređenih država i naroda.

Vuković je upozorio da napadi na Ustav, s namjerom da se naškodi vjekovima stvaranoj, današnjoj i budućoj Crnoj Gori, ne prestaju, nego samo mijenjaju oblik.

„Moramo nastaviti da jačamo Crnu Goru. Naša je obaveza da budemo mudri i odgovorni, da jačamo njene institucije i da ih branimo“, poručio je Vuković.

%MCEPASTEBIN%