Crna Gora je zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji koja je najviše napredovala, a reforme u vladavini prava iz poglavlja 23 i 24 i dalje su od suštinske važnosti za ukupnu dinamiku pregovaračkog procesa.
Poslanici Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore su na Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji je danas održan u sjedištu Evropskog parlamenta, Strazburu, razmatrali pitanja napretka Crne Gore u oblasti osnovnih prava, socijalne politike i zapošljavanja, pravde slobode i bezbijednosti.
"Značajna tema bilo je i stanje pristupnih pregovora i odnosa EU i Crne Gore, a razgovarano je i o sprovođenju posljednjih parlamentarnih izbora i funkcionisanju Skupštine", saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine Ivana Brajovića.
Ženoveva Luis Kalvera iz Evropskog parlamenta je naglasila da vidljive napretke Crne Gore u mnogim oblastima treba učiniti stabilnim.
Prema njenim riječima, Crna Gora predvodi Zapadni Balkan na putu u EU i prepoznata je po proaktivnoj dobrosusjedskoj politici.
Kalvera je naglasila i da EU nije promijenila svoje kriterijume, te i dalje države rangira po pojedinčanim postignućima.
U tački dnevnog reda koja se odnosi na sprovođenje parlamentarnih izbora i funkcionisanje Skupštine, Brajović, koji je i kopresjedavajući sjednicom POSP-a, podsjetio je da su oktobarski izbori 2016. godine bili prvi parlamentarni izbori na kojima je korišćena elektronska identifikacija birača, sa visokim odzivom birača od 73,3 odsto.
To su, podsjetio je Brajović, bili izbori koje je nadgledao najveći broj međunarodnih i domaćih posmatrača, koji su u Konačnom izvještaju ODIHR-a ocjenili da su „parlamentarni izbori organizovani u mirnom i demokratskom duhu i u skladu sa reformisanim zakonodavnim okvirom“.
"I pored neučestvovanja opozicije, rad Skupštine se odvija normalno i na unutrašnjem i međunarodnom planu, i trenutno ne postoji nijedan prijedlog zakona koji čeka da bude usvojen", saopštio je Brajović.
Poslanik u crnogorskoj Skupštini Miodrag Radunović je, kako se navodi, u svom izlaganju iznio brojne statističke podatke o aktivnostima iz oblasti socijalne zaštite i politike zapošljavanja, dok se poslanica Daliborka Pejović bavila problemom zaštite ljudskih prava, s akcentom na dječja prava i nasilje u porodici.
Poslanik Obrad Mišo Stanišić se osvrnuo na bezbjednosna pitanja i značaj članstva Crne Gore u NATO-u, i izrazio očekivanje da će Crna Gora biti prva sljedeća članica EU.
Kako je saopšteno, poslanik Adrijan Vuksanović je iznio stav da je integrativni uspjeh Crne Gore u značajnoj mjeri posljedica posvećenosti regionalnoj saradnji.
"U Zajedničkoj izjavi, koja je usvojena po završetku POSP-a, a koju potpisuju kopredsjedavajući Peter Korumbašev, potpredsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta pri POSP-u i Brajović, pozdravljen je napredak Crne Gore u procesu pregovaranja za članstvo u EU, kao i ulazak Crne Gore u NATO", kaže se u saopštenju.
Konstatovano je, kako se navodi, da je trenutno Crna Gora zemlja kandidatkinja koja je najviše napredovala, i trebalo bi da postane članica Unije što je prije moguće.
Dodaje se da je konstatovano i da će dijalog između EU i Crne Gore imati pozitivan efekat prelivanja na čitav region.
"Napredak u reformama u vladavini prava iz poglavlja 23 i 24 i dalje je od suštinske važnosti za sveukupnu dinamiku pregovaračkog procesa", kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, istaknuta je i važnost ubrzavanja reformi za rješavanje ključnih ekonomskih izazova Crne Gore, u cilju poboljšanja životnog standarda njenih građana.
Postignuta je, dodaje se, saglasnost da su medijske slobode kamen temeljac svake demokratije, a naglašeno je i da bi Crna Gora trebalo da efikasno sprovodi međunarodne i standarde EU o ljudskim pravima.
U Zajedničkoj izjavi je konstatovano da je neučešćem opozicije propuštena prilika da se, nakon oktobarskih izbora 2016. godine, sa poslanicima Evropskog parlamenta razgovara o događajima koji su doveli do polarizacije političke klime u Crnoj Gori.