Od prve sjednice Skupštine Crne Gore u novom sazivu prošlo je gotovo sedam mjeseci a da na nijednoj nije bilo predstavnika opozicije. Kako bi ste vi, davas neko pita, riješili parlamentarnu krizu?
Ako je suditi po poslednjoj izjavi premijera Duška Markovića u vezi parlamentarne krize, da neće više pozivati opoziciju da se vrati u Skupštinu, kao i reakcija opozicionih prvakakoje su uslijedile, dogovora između vladajuće većine i opozicionih partija neće biti u skorije vrijeme.
Podsjetimo, opozicione partije su početkom decembra prošle godine saopštile da će prekinuti bojkot parlamenta samo ako Demokratska partija socijalista pristane da izbori budu ponovljeni najkasnije do 2018. godine, kao i da se obeveže na pravno i političko razrješenje slučaja "Državni udar". Ovaj zahtjev sročen je u platformi građanske opozicije i Demokratskog fronta i za sada ga se svi potpisnici tvrdo drže. Tvrdo na svojim pozicijama, međutim, stoji i vladajuća većina.
Poslanici Socijaldemokratske partije su, kako su i najavili iz ove stranke nakon pridruživanja bojkotu parlamenta, prisustvovali samo vanrednoj sjednici Skupštine na Cetinju na kojoj je usvajan protokol o pristupu NATO alijansi.
Poslednji glasovi sa obje strane nagovještavaju produbljivanje krize na ovom planu.
Premijer Duško Marković poručio je da mu više ne pamet da upućuje dalje pozive opoziciji na dijalog. “Vlada Crne Gore mora da radi na životnim pitanjima, opozicija bi trebalo da izađe iz kafića na Trgu Vektre i da preuzme odgovornost”, poručio je Marković.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je na ovu opasku premijera uzvratio porukom Markoviću da više ne “zivka opoziciju da prekine bojkot parlamenta”.
“Jer ćemo početi da ga ignorišemo, a umjesto toga bi morao što prije da pristane na održavanje novih izbora", rekao je Abazović.
I lider Demokrata Aleks Bečić bio je nedvosmislen kada je riječ o mogunosti prekida bojkota. U gotovo svim razgovorima sa predstavnicima zapadnih država on je ponovio da DCG bojkotom Skupštine “brani Ustav Crne Gore, koji propisuje da se ne može priznati ona vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na izborima”.
Iz Demokratskog fronta su i nakon izjave premijera Markovića da više neće pozivati opoziciju u parlament poručili da nije pitanje hoće li se predstavnici ovog saveza vraćati u Skupštinu, već kako dodatno pojačati pritisak na vlast. Glavna opcija pojačavanja pritiska na Vladu za DF su protesti.
Iz svega navedenog jasno je da se u Crnoj Gori teško može očekivati smirivanje političkih tenzija u skorije vrijeme.
Šta vi mislite, kako treba prevazići parlamentarnu i političku krizu? Evo nekoliko rešenja koje kandiduju akteri crnogorske političke scene i dio javnosti. Glasajte!
Anketa
Kako prevazići parlamentarnu krizu u Crnoj Gori?
-
Kakva kriza? Nema krize. Postoji većina, postoji kvorum…Vlada funkcioniše...
26.92% (56)
-
Potreban je kompromis: Da se izbori zakažu na pola mandata ovog saziva – 2019.
8.65% (18)
-
Nema kompromisa sa DPS-om, bojkot do vanrednih izbora
25.48% (53)
-
Protestima do novih izbora
32.21% (67)
-
Treba ponovo formirati Vladu izbornog povjerenja
2.4% (5)
-
Brisel treba da posreduje i natjera dvije strane na dogovor
4.33% (9)