Domaćinstva i mala i srednja privreda će u naredne tri godine CEDIS-u i elektroprenosnom sistemu (CGES) kroz račune za struju platiti 32,8 miliona eur za tehničke gubitke u mreži, ocijenjeno je iz MANS-a.
„To znači da je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) nastavila da energetskim kompanijama odobrava enormne prihode po tom osnovu“, pokazuje analiza MANS-a.
Koordinator Istraživačkog centra MANS-a, Ines Mrdović, navela je u saopštenju da se nova cijena struje primjenjuje od 1. januara ove godine i da je utvrđena za trogodišnji regulatorni period.
Mrdović je kazala da je RAE, za tri godine, CEDIS-u po osnovu pokrivanja gubitaka odobrila 22,8 miliona EUR, što je deset odsto ukupno odobrenog prihoda toj kompaniji koji iznosi 229 miliona.
„I prethodnih godina RAE je za gubitke prosječno odobravala deset odsto od ukupnog prihoda, a od ove prakse očigledno nije odustala ni sada i uporno 'nagrađuje' energetske kompanije, iako one ne ulažu dovoljno u modernizaciju mreže“, smatra Mrdović.
Osim CEDIS-u, kako je dodala, domaćinstva i mala i srednja privreda će platiti i dodatnih deset miliona EUR CGES-u za gubitke koji nastaju u prenosnoj mreži, što daje ukupnu sumu od 32,8 miliona za tri godine, koliko će samo po tom osnovu energetske kompanije prihodovati od kupaca kroz naplatu računa za struju.
„RAE je u distributivnoj mreži na teret kupaca odobrila stopu gubitaka od 8,43 odsto, koja je utvrđena studijom Univerziteta Crne Gore. Međutim, utvrđena stopa odnosi se na 2014. godinu i upravo to pokazuje paradoksalnost pojedinih pravila za obračun cijene struje, jer će kupci u ovoj godini plaćati gubitke po stopi koja je stara pune tri godine, iako je ona u prethodne dvije godine moguće i niža“, rekla je Mrdović.
Ona je saopštila da je dozvoljena stopa gubitaka u prenosnoj mreži 3,73 odsto, a nju je utvrdio Elektroenergetski koordinacioni centar iz Beograda u studiji koju je izradio za potrebe CGES-a.
„Pri tome je indikativno da se u revizionim izvještajima CGES-a navodi da ta kompanija ima kapital baš u Elektroenergetskom koordinacionom centru iz Beograda, pa se postavlja pitanje konflikta interesa i koliko je RAE o njemu vodila računa“, dodala je Mrdović.
Prema njenim riječima, RAE je ne samo odobrila ogromnu stopu gubitaka, već je omogućila i skuplju cijenu struje za pokrivanje tih gubitaka i za naredne tri godine utvrdila je u iznosu od nepunih 38 EUR po megavatu (MW).
„RAE je prilikom obračuna koristila cijenu fjučers ugovora sa mađarske berze električne energije iz septembra prošle godine, ali tako što je računala dvije trećine prosjeka fjučersa za takozvanu band energiju i jednu trećinu prosjeka fjučersa za pik energiju“, objasnila je Mrdović.
S obzirom da je, kako je saopštila, pik energija značajno skuplja od band energije, jasno je da je na taj način RAE direktno uticala da odobrena cijena struje za pokrivanje gubitaka bude veća.
„Tako su kupci oštećeni dvostruko – ne samo da i dalje plaćaju ogromnu stopu tehničkih gubitaka, već plaćaju i znatno skuplju struju za njihovo pokrivanje“, tvrdi Mrdović.
Ona je kazala da visok nivo gubitaka u mreži godinama predstavlja ogroman problem.
„Uvođenje strateškog partnera A2A u Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) svojevremeno je pravdano potrebom modernizacije distributivne mreže. Ipak, građani zbog gubitaka i dalje plaćaju značajne iznose na računima za struju, dok se novac koji se može uložiti u infrastrukturu dominantno drži u privatnim bankama“, rekla je Mrdović.
Za to vrijeme, kako je ocijenila, RAE nastavlja da 'pumpa' prihode energetskih kompanija na teret kupaca, umjesto da ih kazni smanjenjem tog prihoda.
„Regulator na ovaj način 'stimuliše' kompanije da ne ulažu u modernizaciju, jer one unaprijed znaju da će im biti odobreni veliki i nezasluženi prihodi za pokrivanje gubitaka u mreži. Prema posljednjim zvaničnim podacima, stvarna stopa gubitaka u distributivnoj mreži je na kraju 2015. godine iznosila čak 17,07 odsto“, zaključila je Mrdović.