Usvajanje rezolucije bio bi važan signal članicama

  Jedan od predlagača rezolucije, Milutin Simović, rekao je da su u parlamentu, donošenjem ranijih odluka, dostizali određene nivoe konsenzusa, navodeći da su i ranije i danas postojale političke razlike.

„Danas u ovom domu svi kažemo da smo za evropski put Crne Gore i njen prosperitet i svi vidimo da je to pravi put i zbog toga je važno da ne živimo i ne sanjamo prošlost, nego da radimo za budućnost. Dosadašnje odluke, kao i današnja rezolucija putokazi su za budućnost Crne Gore“, rekao je Simović.

Ovo je, dodao je on, završni putokaz Crnoj Gori kuda će, gdje će i s kim će.

„Dileme i protivljenja ovoj rezoluciji žal su zbog važnih donesenih odluka i istovremeno pokušaj njihovog osporavanja i negiranja dosadašnjih tekovina, od obnove državnosti do ubrzanog evropskog puta Crne Gore. To je poziv da se već postavljeni putokazi okrenu ka prošlosti i još jedan, poslednji pokušaj revizije značajnih državnih dostignuća izgrađenih većinskom voljom građana“, kazao je Simović.

Prema njegovim riječima, usvajanjem rezolucije biće pokazano da se želi postati aktivan činilac trajnog osiguranja mira, sigurnosti i stabilnosti za Crnu Goru.

„Da želimo Crnu Goru u stabilnom regionalnom okruženju, Crnu Goru koja može odgovoriti savremenim i budućim bezbjednosnim izazovima, kakvi su organizovani kriminal, korupcija, terorizam, vjerski i nacionalni ekstremizam, sajber kriminal“.

„Pokazaćemo da razumijemo da je sigurnost najbolja infrastruktura modernog doba i da razumijemo da je NATO najkredibilnija organizacija u traženju odgovora na globalne prijetnje koje ne poznaju granice“, naveo je Simović.

Ministar odbrane Milica Pejanović Đurišić ocijenila je da će rasprava i podrška rezoluciji biti od velike koristi i za partnere koji prate i ocjenjuju reformske i opšte domete Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu.

„I direktno će doprinijeti mogućnosti da oni sami objektivnije procijene crnogorsk ukupnu spremnost za NATO članstvo uoči odlučivanja o tome da li Crna Gora zaslužuje formalni poziv za priključenje Alijansi“.

„Usvajanje ove rezolucije značajnom većinom je još jedan vrlo važan signal članicama NATO-a da nas u decembru pozovu u svoju zajednicu“, kazala je Pejanović Đurišić.

Prema njenim riječima, parlamentarna debata o toj temi predstavlja doprinos kreiranju ambijenta za odluku NATO struktura o daljem proširenju ulaskom Crne Gore.

„To je u našem interesu, jer je nama itekako važno da odluka o našem pozivu bude do kraja objektivizirana i promišljena, bez pritiska bilo kojih spoljnih okolnosti i bez potrebe da tražimo bilo koje vrste prečica“.

Podrškom rezoluciji, kako je rekla, parlament će dodatno osnažiti potrebu i ambiciju da se ide u korak sa vremenom i ostalim naprednim svijetom.

„Pokazaćemo da smo spremni da predviđamo i odlučno odgovaramo na izazove današnjice, da smo spremni da vodimo odgovornu vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku kojom ćemo Crnu Goru, nakon dobijanja poziva, uvesti u sdeleću fazu, da ravnopravno sa zemljama članicama NATO i EU, kroz dijalog i saradnju, prvenstveno brinemo za spoljnopolitičke interese, ali doprinesemo i zajedničkom rješavanju problema“, kazala je Pejanović Đurišić.

Sve je to, dodala je, veliki izazov koji nosi sa sobom veliki angažman, fokusiranost i vjerovanje u viziju dobrobiti crnogorskih građana.

„Dosad smo dokazali posvećenost, odlučnost i spremnost, što je dovelo do rezultata koje imamo i realnog očekivanja da pozivnica uslijedi u decembru, i to na ministarskom sastanku, što je Crnoj Gori, upravo zbog svega što je postigla, prvi put omogućeno kroz program fokusiranog i intenziviranog dijaloga“, navela je Pejanović Đurišić.

Ona je podržala poziv upućen rezolucijom svim nadležnim državnim institucijama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, da u okviru svojih nadležnosti dodatno intenziviraju svoje aktivnosti u cilju kvalitetne i pune realizacije obaveza vezanih za uspješnost integracionih procesa.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Mevludin Nuhodžić, kazao je da je članstvo Crne Gore u NATO najvažniji državni interes, dodajući da Alijansa omogućava jednaku sigurnost svim građanima, bez obzira na politčko i drugo opredeljenje.

On smatra da je neutralnost najskuplja opcija za države kao što je Crna Gora.

Nuhodžić je ukazao da su finansijski zahtjevi članstva u NATO manji od onih koje bi morala država da uloži ukoliko bi gradila samostalni sistem odbrane.

„Ukoliko bi gradila samostalni sistem odbrane, Crna Gora bi morala da ima tri puta veći broj vojnika, odnosno šest hiljada ljudi“.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da prvi put, u hiljadu godina, svi na Balkanu pripadaju istom političko-ekonomskom sistemu.

On je naveo da odluka o članstvu u NATO nije velika kao ona o državnosti, ali razlike, smatra Krivokapić, nisu zaoštrene kako je tada izgledalo.

„Sada imamo paradoks, neki bi u NATO, a ne smiju da kažu, a neki su za NATO zato što moraju“, naveo je on.

Krivokapić je poručio da je NATO sistem koji je obezbijedio mir u Evropi i da Alijansa, smatra on, donosi stabilnost i bezbjednost u Crnu Goru.

On je ocijenio da Crna Gora nije nezavisna „onako kako smo sanjali“, ali je bolja nego što je bila i biće, kako je ocijenio, sve bolja.

„S kim si, takav si, a mi smo sa EU, a sjutra sa NATO-om“, naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, nije pitanje hoćemo li u NATO ili ne, to pitanje je, smatra Krivokapić, završeno.

„Pitanje je hoćemo li zajedno ući u NATO spremniji, hoće li to biti zajednički doprinos da budemo u boljoj, srećnijoj i sigurnijoj Crnoj Gori“, naveo je on.

Krivokapić je poručio da je Crna Gora utemeljena u Zapadu i dodao da je ubijeđen da će odluka biti donijeta, i više nego dvotrećinskom većinom.

„Nema potrebe da u odluci o NATO-u bude dobitnika i gubitnika, ovdje je sasvim sigurno da je demokratska Crna Gora dobitnik i svi mi zajedno“, zaključio je Krivokapić.

Poslanik Nebojša Medojević kazao je da je pozivnica za NATO neizvjesna i da je trebalo da bude preduslov rezolucije.

Za učlanjenje Crne Gore u NATO, prema njegovim riječima, treba organizovati referendum isti dan kad su i vanredni izbori na proljeće, sa prelaznom vladom.

„Ako ste sigurni u podršku građana, organizujmo referendum i izbore pa da vidimo i političku podršku i podršku projektu učlanjenju Crne Gore u Alijansu“, poručio je Medojević.

Poslanik Socijalističke narodne partije Srđan Milić kazao je da je za učlanjenje Crne Gore u NATO neophodno raspisati referendum.

„I na referendumu je nesporno da će svaki član i simpatizer SNP-a glasati protiv punopravnog članstva u NATO, jer to Crnoj Gori nije potrebno“, kazao je Milić, navodeći da je to potreba onih koji su trenutno na vlasti.

Prema njegovim riječima, to što je on protiv NATO-a ne znači da je protiv Crne Gore ili da je za nekog drugog.

Suština problema u Crnoj Gori, kako je dodao, jeste socio-ekonomska situacija građana.

„Uvijek kada ova vlast nema način kako da se riješe problemi građana, onda se to pokušava nadomjestiti pričom o pristupanju Sjeveroatlanskom savezu“, smatra Milić.

On je podsjetio da je SNP nesporno protiv članstva u NATO i da je nesporno da građanima treba dati mogućnost da na slobodnom referendumu, nakon što se završi priča o elektronskoj indentifikaciji, donesu odluku u odnosu na budućnost Crne Gore.

„Ta odluka ne pripada ovom parlamentu, ne može da pripadne nijednom od 81 poslanika, ona pripada samo građanima“, poručio je Milić.

Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke (BS) kazao je da je rasprava o rezoluciji doprinos sagledavanju važne teme za Crnu Goru, njen razvoj i unaprijeđenje demokratskog ambijenta.

BS je, kako je podsjetio, od osnivanja visoko na listi programskih zalaganja postavila evro-atlanske integracije i za BS su članstvo Crne Gore u NATO, zajedno sa evropskim integracijama, strateški ciljevi Crne Gore.

„Kao što je nas obnova nezavnosti Crne Gore bila ključni programski cilj u tom periodu, smatram da ulazak u NATO u nrednim mjesecima i posvećenost evropskim integracijma trebaju da budu ključno opredjeljenje države u ovom periodu“, poručio je Mustafić.

On je kazao da očekuje da će rezolucija biti dokument koji će dnevno političke razlike ostaviti po strani i da će zajednička vizija i razumijevanje prioriteta u državnoj politici sve okupiti.

„Isto tako očekujemo da će opredjeljnje za NATO integracije biti potvrđeno u parlamentu nakon dobijanja pozivnice, demokratskim iskazom izabranih predstavnika građana“, zaključio je Mustafić.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić rekao je da će rezoluciju podržati samo jedan od deset poslanika iz kluba nezavisnih poslanika.

On smatra da je rezolucija danas tu da bi se pojačale nove podjele u Crnoj Gori i gurnule sa strane razne afere, kao i da bi se, kako je rekao, održala koalicija na vlasti na aparatima.

„Usvajanjem rezolucije u Skupštini treba da pokažemo privid da postoji i većinska volja građana Crne Gore“, rekao je Bojanić, ocjenjujući da rezolucija ništa novo nije donijela, istu priču da će NATO članstvo da donese bezbjednost, demokratiju, vladavinu prava i ekonomski prosperitet.

Darko Pajović iz Pozitivne Crne Gore rekao je da će poslanici te partije podržati rezoluciju. „Rezolucija je za Pozitivnu čin odgovornosti, ozbiljnosti, odlučnosti i posvećenosti nečemu što je jedan od ciljeva NATO integracija – nacionalna bezbjednost naše države za sadašnje i buduće generacije“.

On je poručio da je Crnoj Gori mjesto među zapadnim demokratijama i da bi, ako postoji alternativa tome, volio da je čuje.

„Crna Gora punopravnim članstvom u Alijansi dobija mir i stabilnost, za sadašnje i buduće generacije“, kaao je Pajović.

On je pozvao kolege iz opozicije da promisle o svojoj argumentaciji i, kako je rekao, pogledaju dalje od današnjeg dana. „Ne možemo političku mržnju prema određenoj grupaciji stavljati u prvi plan i na taj način donositi odluke“.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj kazao je da rezolucija ima jedinstvenu podršku tog kluba i dodao da je integracija u NATO jedini put kako bi se sjutra stiglo do EU.

Đeljošaj je kazao da Albanci podržavaju članstvo u NATO i, kako je naveo, postoji stoprocentna podrška učlanjenju.

On je kazao da koalicija DPS-SDP nije riješila nijedan politički zahtjev Albanaca, prvenstveno, najosnovnije pitanje opštine Malesije.

„NATO je politička organizacija, što znači usvajanje standarda, a od standarda najviše treba da dobiju manjine“, naveo je Đeljošaj.

On smatra da bi članstvo u sistemu gdje, kako je naveo Đeljošaj, mala Crna Gora ima isti glas kao, na primjer, Sjedinjene Američke Države, bio veliki korak za ukupno društvo.

„Sve zavisi od nas, a najviše od DPS-SDP koalicije“, zaključio je Đeljošaj.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović rekao je političko opredjeljenje Crne Gore konačno definisano, a to je članstvo u NATO i EU.

„Takva politika najprirodniji je kontinuitet Crne Gore“, smatra on.

Popović je kazao da ispravnost NATO politike dokazuju i njeni protivnici i potrebno je, smatra on, stalno im argumentovano dokazivati da je to članstvo najveći strateški cilj.

„Da građanima i budućim generacijama omogućimo sigurno i dostojno mjesto među 28 najprogresivnijih država svijeta“, poručio je Popović.

Prema njegovim riječima, sve veći broj građana shvata prednosti članstva u Alijansi.

„To nije cilj određene partije ili trenutne većine, već odluka koja određuje dugoročnu sudbinu države i mi ćemo nastaviti da promovišemo to članstvo“, zaključio je Popović.