Profesori Univerziteta u Prištini Fljorim Isufi i Špejtim Bulići tvrde da je sporazumom o razgraničenju sa Crnom Gorom Kosovo ostalo bez 8.890 hektara teritorije, prenijele su Vijesti.
Profesori prištinskog univerzitata su za lokalni Koha ditore izjavili da se nove granice ne podudaraju sa onima koje su uspostavljene u vrijeme SFRJ, odnosno da prilikom utvđivanja linija razgraničenja nisu u potpunosti poštovane AVNOJ-evske granice koje je utvrdila komisija koju je vodio Milovan Đilas.
"Zbog nepodudaranja novih granica sa AVNOJ-evskim, Kosovo je izgubilo 8.890 hektara, dok je dobilo 761 hektar koji su pripadali Crnoj Gori. Bilans razmjene teritorije je 8.229 hektara manje za Kosovo", kazali su oni, navodeći da je posebno problematično što zvanična Priština i Podgorica još nisu objavile linije razgraničenja, prenijele su Vijesti.
Prošle nedjelje Vlade Crne Gore i Kosova sklopile su u Beču sporazum o razgraničenju a ta dokumenta treba da ratifikuju Skupštine u Podgorici i Prištini. Dio opozicionih poslanika na Kosovu najavio je da će odbiti da podrži ovaj sporazum.
U naučnom radu “Demarkacija Kosova i Crne Gore geografski, politički i istorijski aspekti”, Isufi i Bulići navode da je uspostavljanjem novih granica Kosovo ostalo i bez većeg dijela basena rijeke Bjeluhe kojim se Peć snadbijeva vodom. Podsjećajući da su tokom pisanja naučnog rada koristili karte Vojno-geografskog insitituta u Beogradu, Bulići tvrdi da su granice u SFRJ određivane na osnovu mapa vrhunskog kvaliteta, prenose Vijesti.
"Takozvane Titove granice su utvrđivane sa velikom pažnjom i na njima su radili najbolji kartografi toga vremena koristeći najkvalitetnije instrumente koje je takva institucija imala u Evropi. Mogućnost greške na tim mapama je nemoguća”, kazao je Bulići, a prenosi “Koha ditore”.
On je podsjetio da je Politbiro Centralnog komiteta komunističke partije Jugoslavije u junu 1948. formirao komisiju za određivanje AVNOJ evskih granica, i da je komisiju vodio Đilas, kao najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Bulići tvrdi da je Komisija imala na raspolaganju najbolje topografske mape, na osnovu kojih je određivala granice od juna 1948. do 1962. godine, kada je završila sa radom. Mape koje je Đilasova komisija koristila, kako tvrdi, pohranjene su u Vojno-geografskom institutu Jugoslavije i objavljene u Enciklopediji Jugoslavije koja se nalazi u većini značajnijih svjetskih biblioteka,prenose Vijesti.
“Iako je veći dio javnosti fokusiran na problem katuna koje su koristili mještani Rugove i sela oko Peći, mi smatramo da promjene granice imaju značajan uticaj na ekonomsku valorizaciju tog područja”, naveo je Isufi dodajući da teren oko rijeke Bjeluhe ostaje potpuno van teritorije Kosova iako je Đilasova komisija utvrdila drugačijete da se “Basen Bjeluhe se smatra za glavni izvor vode na području oko Peći”.