Zakon o medijima: Svi za izmjene, DPS protiv

Predlogom izmjena Zakona o medijima, o kojem je raspravljano, predviđena je zabrana distribucije medija koji bi prekršio sudsku zabranu spornih sadržaja.

Poslanica Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić, poručila je da je cilj zaštita legitimnih ciljeva koje Ustav Crne Gore i Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuju kao osnovne vrijednosti. Ona je ukazala i na praksu Evropskog suda za ljudska prava koja, kako je ocijenila, potvrđuje opravdanost izmjena Zakona. Jasavić je pozvala DPS da ponude ako imaju bolje rješenje kojim će se omogućiti da se poštuju odluke i autoritet suda.

Branka Tanasijević iz DPS-a najavila je da ta stranka neće podržati dopune Zakona o medijima jer, kako je obrazložila, njim nijesu zadovoljni mediji, novinari niti njihova samoregulativna tijela. Tanasijević je ukazala da je pravo na slobodno informisanje jedno od temeljnih prava demokratije a da su prava i slobode zagarantovane Ustavom i brojnim dokumentima.

„Na važećem Zakonu o medijima se dugo radilo a rezultat je da je ocijenjen kao jedan od najkvalitetniji u Evropi iz te oblasti. Bez obzira na dobru normativnu uređenost na medijskoj sceni se dešava često kršenje ljudshih prava i sloboda“, navela je Tanasijević.

Ta situacija se, smatra ona, ne prevazilazi predloženim dopunama.

„To se ne bi postiglo ni ponovnom kriminalizacjom klevete. Ona je možda preuranjeno dekriminalizovana, ali ponovno uvođenje bilo bi korak unazad za one koji dobro rade svoj posao“, rekla je Tanasijević.

Prema njenim riječima, dobar novinar se neće odreći profesionalnih stavova zato što je dobio slobodu da bez posledica može da iznosi stavove o ljudima i događajima.

„Greška je izvlačiti generalizacije i pojedinačne slučajeve izdizati u domen pojave. Riječ može biti i mač i štit. Da bi se promijenilo postupanje pojedinih medija ne treba mijenjati regulativu već praksu“, smatra Tansijević.

Kako je ocijenila, potrebno je reagovati i pokrenuti postupke i procesuirtati svaki pojedinačni slučaj kršenja ljudskih prava koje treba tretirati na isti način.

„Propuštetne su mnoge prilike i vrijeme kada je trebalo reagovati. Za uspješno novinarstvo potrebno je poštovati ustanovljene standarde i načela. Najprihvatljivije bi bilo da se novinari, kao i u drugim profesijama pridržavaju etičkog kodeksa jer u tom slučaju o ovoj temi ne bismo razgovarali“, rekla je Tanasijević.

Poslanik DPS-a, Predrag Sekulić, kazao je da je sloboda informisanja prošireno pravo slobode govora, a „ukoliko usvojimo ovaj zakon imaćemo najgoru vrstu cenzure“. On je upozorio da kada se usvaja zakon on se ne odnosi na jednog čovjeka ili medij već djeluje prema svima, „pa se rizikuje da danas – sjutra ostanemo bez ijednog medija“. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori su godinama razvijane odredbe koje su dio Zakona o medijima, a u njih je ugrađena evropska praksa.

Poslanik Socijaldemokratske partije, Rifat Rastoder, najavio je punu podršku te stranke dopunama Zakona o medijima jer ga, kako je kazao, vidi kao dobro zakonsko rješenje. On je apelovao da se razumije i shvati da rasprava o dopunama Zakona nije suđenje bilo kom novinaru ili mediju.

„Ovo nije suđenje ni Informeru, koji jeste povod predloga, ali taj list nije jedini koji je povod za reagovanja. Ovo je naš problem, onih koji se bave konstituisanjem politike jer mi smo ti koji smo dužni da stvorimo dobar ambijent“, kazao je Rastoder.

Prema njegovim riječima, bez ideala slobode javne riječi i pravedno društva nijedna politika ne bi imala smisla. Kako je rekao, nijedno ustavno pravi i sloboda ne predviđa ugrožavanej sloboda predviđenim drugim načelima.

„Pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti pravom drugog na dostojanstvo, ugled i čast. Nemoć suda da to svojim odlukama zaustavi pretvara se u nemoć da se gradi ambijent u kojem će biti manje sličnih zloupotreba“, ocijenio je Rastoder.

Goran Danilović iz Demokratskog fronta kazao je da nije da se vrati kleveta zbog toga što, rekao je, treba da trpimo klevetu. „Ali, iako sam neko ko ima potpuno nepovjerenje u sudstvo i tužilaštvo decenijama, bolje je ikakvo nego nikakvo“.

„Ako pustite da jedan čovjek uređuje državu i medije, samo jer je najbolji prijatelj danas predsjednika partije i vlade, sjutra nekog drugog, ode Crna Gora tamo odakle smo pomislili u jednom trenutku da je davno izašla“, rekao je on.

On je pozvao predsjednika parlamenta, Ranka Krivokapića, da povede računa o zajedničkom interesu građana Crne Gore. „Da spasimo dok je vrijeme i da ne tjeramo one koji navijaju iz ljubavi, nego da vidimo šta je okidač za mržnju. Ali, ako ne sasiječemo mržnju i ne budemo je razumjeli, nećemo uraditi ništa“.

Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović objasnio je da se dopuna Zakona o medijima odnosi na situacije u kojima država pokaže nemoć da se izbori sa djelovanjem medija koji potpuno ignoriše presude suda o zabrani distribucije spornih sadržaja.

On je rekao da nema opravdanja za to što se DPS nije pridružio ostalim partijama u inicijativi da se poboljšaju odredbe Zakona kojom se samo daje rješenje da se ne ponovi pisanje tekstova koji imaju isti programski sadržaj kao zabranjeni.

„Tu nema nikakvog ataka na demokratiju. To je prilika da država pokaže snagu i da se zaštiti kada se prvostepena presuda suda ne ispoštuje i onda kada zataji medijska samoregulacija“, rekao je Kaluđerović.

Prema njegovim riječima, iza pisanja Informera stoji vlast koja na taj način želi da sačuva svoju poziciju.

Atak na direktoricu MANS-a, Vanju Ćalović, koja je kritičar vlasti ukazuje, kako je naveo, na činjenicu da „vlast želi da sačuva svoju poziciju“.

Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke ocijenio je da se medijski poslenici nijesu još uspjeli izboriti sa dječjim bolestima novinarstva, a posrnuće profesije započeto prije više od 25 godina nije zaustavljeno.

„Medijski poslenici, to što nema klevete u Krivičnom zakoniku, ne znači da se možete iživljavati nad nečijom privatnošću“, rekao je Mustafić.

On je ocijenio da primjera gdje se na flagrantan način ugrožava nečiji ugled ima dosta i u provladinim i proopozicionim medijima.

Prema riječima Mustafića, slučaj Vanje Ćalović za svaku je osudu, ali je smao jedan u nizu.

„Kad je objavljena naslovnica „Šiptarska svinjarija“, malo ko je reagovao, čak je i u ovom pojmu stigmatizacija čitavog albanskog naroda bačena u zasjenak, dok se kompromitaciji samo jedne osobe dao prvorazredni značaj. Mislim da to nije dobra poruka ako se borimo za društvo sa jednakim pravima za sve“, kazao je on.

Mustafić smatra da su potrebe hitnije i ozbiljnije mjere, a da su ovim i ovakvim izmjenama zakona te mjere ograničene i simbolične.

Andrija Popović iz Liberalne partije (LP) kazao je da se izmjene zakona o medijima ne mogu smatrati uvođenjem cenzure i dsisciplinovanja medija, dodajući da mediji imaju ogromnu moć i oružje sa kojim moraju oprezno baratati.

„LP nije nikako za ponovno kriminalizovanje klevete, ali jeste za zabranu distribucije medija koji krše sva moguća načela“, kazao je on.

Prema riječima Popovića, političari i mediji vjerovatno imaju najveću moć i prema njoj se moraju odgovorno odnositi.

Kako je kazao, veoma je bitna dodjela statusa službenog lica novinarima i poboljšanje njihovog materijalnog statusa. „A tu država mora pomogne, ima načina, iako se većinom radi o privatnim medijima“.