Najvažniji zadatak Skupštine je da u oktobru izabere vrhovnog državnog tužioca (VDT), kako bi bio olakšan rad tužilaštva i policije, rekao je ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.
Konjević je odgovarajući na pitanje ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Sju Kej Braun, o tome na koji način se Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) bori sa organizovanim kriminalom kazao da se radi o zajedničkom radu policije i tužilaštva koje još nema svog starješinu.
Prema riječima Konjevića, imajući u vidu hijerarhijski način organizacije tužilaštva, činjenica da taj organ "nema starješinu otežava rad i učinila je rezultate lošijima".
„Možda je jedna od najvažnijih i osnovnih stvari koje crnogorski parlament može da uradi u oktobru pokušaj da dođe do potrebne većine za izbor vrhovnog državnog tužioca kao starješine tog kolektivnog organa“, ocijenio je Konjević.
Konjević je, odgovarajući na pitanja Braun, kazao da je, bez obzira na izazove Crne Gore, ukupan nivo njene bezbjednosti isti kao u ostalim državama regiona.
“Bezbijednost u Crnoj Gori je na nivou bezbijednosti država regiona, a otprilike kao i u SAD-u“, kazao je Konjević.
On je ukazao i na strateški dokument koji je Uprave policije (UP) Crne Gore izradila u saradnju sa partnerskom austrijskom službom, a čiji je cilj, kako je naveo, eliminisanje organizovanih kriminalnih grupa u pristojnom vremenskom intervalu.
Jedan od problema je, kako smatra Konjević, i to što organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori sarađuju sa onima iz regiona, pa je u tom kontekstu potrebna i saradnja državnih organa na regionalnom i međunarodnom nivou.
Braun je ukazala i na problem napada na novinare i imovinu medija, pitajući šta je preduzeto sa se dosadašnji slučajevi riješe i spriječe novi.
„Znam da ste neke osumnjičene uhapsili, ali nisam sigurna u kojoj su fazi ti procesi“, kazala je ona.
Konjević je rekao da je dio posla koji je trebalo da odrade policijski i tužilački organi uglavnom priveden kraju, kada su u pitanju tri najveća napada na novinare.
„Kada su u pitanju napadi na medije mi smo istražili ono što se dešavalo u periodu od 2.oktobra prošle do istog perioda ove godine“, rekao je Konjević, objašnjavajući da je slučaj bacanja eksplozivnih naprava i napada na imovinu Vijesti sa aspekta policijsko-tužilačkog završen.
Podignuta je optužnica i sada je, kako je naveo, taj proces pred sudom koji treba da donese odluke na osnovu dokaza koji su obezbijeđeni u procesu istrage.
„U istoj fazi je i slučaj napada na novinarku Dana, dok je kod napada na novinara Tufika Softića koji je opterećivao crnogorsku javnost od 2007. godine, obavljen policijski dio posla, a tužilaštvo još sprovodi istražne radnje, pa se nadam da će se to brzo procesuirati“, rekao je Konjević.
Šef sektora za politiku, evropske integracije i trgovinu pri Delegaciji EU u Crnoj Gori, Alberto Kamarata, kazao je da je rad Ministarstva unutrašnjih poslova fundamentalno značajan ne samo za poglavlje 24, nego je i ključ za napredak u poglavlju 23.
„Od inputa koje daje policija i druge agencije zavisi uspjeh pravosudnih aktivnosti“, poručio je Kamarata.
Svi su, kako je naveo, svjesni izazova i toga da postoji još prostora za unapređenje saradnje, a „mi smo veoma posvećeni pružanju podrške vašim naporima kako bi se suočili sa tim izazovima“.
To su, prema njegovim riječima, izazovi za koje je potrebno vrijeme.
„Nekoliko važnih aktivnosti je sprovedeno, najvažniji preduslovi na legislativnom nivou su postavljeni, ali treba da obezbijednimo da ovi preduslovi vode ka konkretnim rezultatima na terenu u borbi protiv organizovanog kriminala“, poručio je Kamarata.
Prema riječima Konjevića, imajući u vidu hijerarhijski način organizacije tužilaštva, činjenica da taj organ "nema starješinu otežava rad i učinila je rezultate lošijima".
„Možda je jedna od najvažnijih i osnovnih stvari koje crnogorski parlament može da uradi u oktobru pokušaj da dođe do potrebne većine za izbor vrhovnog državnog tužioca kao starješine tog kolektivnog organa“, ocijenio je Konjević.
Konjević je, odgovarajući na pitanja Braun, kazao da je, bez obzira na izazove Crne Gore, ukupan nivo njene bezbjednosti isti kao u ostalim državama regiona.
“Bezbijednost u Crnoj Gori je na nivou bezbijednosti država regiona, a otprilike kao i u SAD-u“, kazao je Konjević.
On je ukazao i na strateški dokument koji je Uprave policije (UP) Crne Gore izradila u saradnju sa partnerskom austrijskom službom, a čiji je cilj, kako je naveo, eliminisanje organizovanih kriminalnih grupa u pristojnom vremenskom intervalu.
Jedan od problema je, kako smatra Konjević, i to što organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori sarađuju sa onima iz regiona, pa je u tom kontekstu potrebna i saradnja državnih organa na regionalnom i međunarodnom nivou.
Braun je ukazala i na problem napada na novinare i imovinu medija, pitajući šta je preduzeto sa se dosadašnji slučajevi riješe i spriječe novi.
„Znam da ste neke osumnjičene uhapsili, ali nisam sigurna u kojoj su fazi ti procesi“, kazala je ona.
Konjević je rekao da je dio posla koji je trebalo da odrade policijski i tužilački organi uglavnom priveden kraju, kada su u pitanju tri najveća napada na novinare.
„Kada su u pitanju napadi na medije mi smo istražili ono što se dešavalo u periodu od 2.oktobra prošle do istog perioda ove godine“, rekao je Konjević, objašnjavajući da je slučaj bacanja eksplozivnih naprava i napada na imovinu Vijesti sa aspekta policijsko-tužilačkog završen.
Podignuta je optužnica i sada je, kako je naveo, taj proces pred sudom koji treba da donese odluke na osnovu dokaza koji su obezbijeđeni u procesu istrage.
„U istoj fazi je i slučaj napada na novinarku Dana, dok je kod napada na novinara Tufika Softića koji je opterećivao crnogorsku javnost od 2007. godine, obavljen policijski dio posla, a tužilaštvo još sprovodi istražne radnje, pa se nadam da će se to brzo procesuirati“, rekao je Konjević.
Šef sektora za politiku, evropske integracije i trgovinu pri Delegaciji EU u Crnoj Gori, Alberto Kamarata, kazao je da je rad Ministarstva unutrašnjih poslova fundamentalno značajan ne samo za poglavlje 24, nego je i ključ za napredak u poglavlju 23.
„Od inputa koje daje policija i druge agencije zavisi uspjeh pravosudnih aktivnosti“, poručio je Kamarata.
Svi su, kako je naveo, svjesni izazova i toga da postoji još prostora za unapređenje saradnje, a „mi smo veoma posvećeni pružanju podrške vašim naporima kako bi se suočili sa tim izazovima“.
To su, prema njegovim riječima, izazovi za koje je potrebno vrijeme.
„Nekoliko važnih aktivnosti je sprovedeno, najvažniji preduslovi na legislativnom nivou su postavljeni, ali treba da obezbijednimo da ovi preduslovi vode ka konkretnim rezultatima na terenu u borbi protiv organizovanog kriminala“, poručio je Kamarata.