Građani Crne Gore treba da rješavaju probleme u vezi životne sredine, jer to ne može da učini Vlada, državne i lokalne institucije i civilni sektor, poručeno je danas na okruglom stolu u parlamentu.
Potpredsjednik Skupštine, Branko Radulović, rekao je na okruglom stolu da u rezoluciji o životnoj sredini, čiji je on autor, nema politike.
„Toliko su štete svi zajedno napravili Crnoj Gori da ne može to da djelimično sanira i dovede u neku malu ravnotežu, ukoliko se ne umrežimo svi činioci, energija, snaga“, naveo je Radulović.
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, rekao je da je parlament proklamovao ekološku državu, "bilo to trenutak vizije ili trenutak obmane".
On je rekao da Crnoj Gori nikad nije nedostojalo vizije, već kako da velike ideje budu pretvorene u život.
Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj, Siniša Stanković, rekao je da pitanje zaštite životne sredine ne može da riješi bilo koja Vlada, državne i lokalne institucije i civilni sektor.
„To je pitanje koje moraju da rješavaju svi građani države, što je naša civilizacijska obaveza prema budućim generacijama" poručio je on.
Stanković smatra da jr rezolucija dobar dokument, ali da mu treba dorada, „jer ne prikazuje na dovojno sistematičan i objektivan način situaciju Crnoj Gori“.
Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Momir Đurović, rekao je da je Crna Gora sučena sa dvije opcije.
„Jednom opcijom, koja se popularno zove slobodno tržište, koja sa sobom prati privatizaciju i deregulaciju. Slobodno tržište, privatizacija i dregulacija su suprotni zaštiti životne sredine, tu nema nikakve dileme“, kazao je Đurović.
On smatra da profit i ličnost dominiraju i oni ne vode računa o životnoj sredini. „U dugoj opciji, koja je sve više popularna, takozvana zatvorena održivost, da se nađe balans između čovjeka i prirode“, naveo je Đurović.
On je kazao da je turizam, koji je jedan od strateških opredjeljenja države, najveći zagađivač životne sredine.
Predsjednik Savjeta za vode, Mihailo Burić, smatra da još u društvu ne postoji konsenzus šta je zaštita životne sredine, a šta održivi razvoj.
„Odavno je zaštita životne sredine prešla u dio održivog razvoja, a mi danas imamo taj problem shvatanja. Kako možemo da razgovaramo, ako se ne shvatamo elentarne pojmove“, naveo je Burić.
Prema njegovim riječima, današnji okrugli sto nema vremenskih uslova da ispuni zadatak unaprijeđenja životne sredine.
„Za mene je rješenje da se energija usmjeri na to šta mi možemo da učinimo realno. Ovo su poslovi za 50 ili 100 godina, nemojmo da se zavaravamo i nemamo mi sto milijardi. Treba naći neki objektivni ugao, korak, po korak šta da se čini“, rekao je Burić.
Poslanik Demokratskog fronta, Slaven Radunović, rekao je da Crnu Goru, kada je u pitanju životna sredina, čekaju brojni izazovi, navodeći da to nije slučajno.
„To su izazovi zato što smo nerazvijeni u tom području. Mi imamo malo kadrova i resursa. Crna Gora, makar u finansijskom smislu, najviše će da plati evropske integracije kroz Poglavlje 27-životna sredina“, ocijenio je Radunović.
„Toliko su štete svi zajedno napravili Crnoj Gori da ne može to da djelimično sanira i dovede u neku malu ravnotežu, ukoliko se ne umrežimo svi činioci, energija, snaga“, naveo je Radulović.
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, rekao je da je parlament proklamovao ekološku državu, "bilo to trenutak vizije ili trenutak obmane".
On je rekao da Crnoj Gori nikad nije nedostojalo vizije, već kako da velike ideje budu pretvorene u život.
Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj, Siniša Stanković, rekao je da pitanje zaštite životne sredine ne može da riješi bilo koja Vlada, državne i lokalne institucije i civilni sektor.
„To je pitanje koje moraju da rješavaju svi građani države, što je naša civilizacijska obaveza prema budućim generacijama" poručio je on.
Stanković smatra da jr rezolucija dobar dokument, ali da mu treba dorada, „jer ne prikazuje na dovojno sistematičan i objektivan način situaciju Crnoj Gori“.
Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Momir Đurović, rekao je da je Crna Gora sučena sa dvije opcije.
„Jednom opcijom, koja se popularno zove slobodno tržište, koja sa sobom prati privatizaciju i deregulaciju. Slobodno tržište, privatizacija i dregulacija su suprotni zaštiti životne sredine, tu nema nikakve dileme“, kazao je Đurović.
On smatra da profit i ličnost dominiraju i oni ne vode računa o životnoj sredini. „U dugoj opciji, koja je sve više popularna, takozvana zatvorena održivost, da se nađe balans između čovjeka i prirode“, naveo je Đurović.
On je kazao da je turizam, koji je jedan od strateških opredjeljenja države, najveći zagađivač životne sredine.
Predsjednik Savjeta za vode, Mihailo Burić, smatra da još u društvu ne postoji konsenzus šta je zaštita životne sredine, a šta održivi razvoj.
„Odavno je zaštita životne sredine prešla u dio održivog razvoja, a mi danas imamo taj problem shvatanja. Kako možemo da razgovaramo, ako se ne shvatamo elentarne pojmove“, naveo je Burić.
Prema njegovim riječima, današnji okrugli sto nema vremenskih uslova da ispuni zadatak unaprijeđenja životne sredine.
„Za mene je rješenje da se energija usmjeri na to šta mi možemo da učinimo realno. Ovo su poslovi za 50 ili 100 godina, nemojmo da se zavaravamo i nemamo mi sto milijardi. Treba naći neki objektivni ugao, korak, po korak šta da se čini“, rekao je Burić.
Poslanik Demokratskog fronta, Slaven Radunović, rekao je da Crnu Goru, kada je u pitanju životna sredina, čekaju brojni izazovi, navodeći da to nije slučajno.
„To su izazovi zato što smo nerazvijeni u tom području. Mi imamo malo kadrova i resursa. Crna Gora, makar u finansijskom smislu, najviše će da plati evropske integracije kroz Poglavlje 27-životna sredina“, ocijenio je Radunović.