Ukoliko bude ukinuta naknada za komunalno opremanje građevinskog prostora, kako je najavila Vlada, kvadratni metar stambenog prostora biće jeftiniji od 60 do 200 eura, a u Budvi čak i do 400 eura!
Ukidanje ove naknade značilo bi smanjenje prodajne cijene stembenih i poslovnih objekata prema procjenama i za 15 odsto, ali i povećanje poreza za nekretnine koji bi opštinama trebao da zamjeni ovaj prihod.
Opštine se zasada protive ovoj namjeri jer im je i do četiri puta manji prihod od poreza na nekretnine nego od ove naknade.
Vlada je krajem prošle godine usvojila zaključak kojim se prihvata preporuka Evropske komisije o ukidanju ove naknade od 2016. godine. Opštine su već morale početi postepeno prilagođavanja, ali je Upravni odbor Zajednica opština, kojeg čine gradonačelnici, odbio taj predlog, navodi podgorički dnevnik.
Predstavnici građevinskih kompanija kažu da ova naknada mora biti ukinuta jer ona ne postoji u većini zemalja EU ili je simbolična.Vijesti navode da je u Podgorici, u zavisnosti od zone ona u konačnom iznosi od 60 eura po kvadratu na periferiji grada pa i do 200 eura u centru, dok je u Budvi od 100 do 400 eura po kvadratu.
“Opštine se tome protive ali se to mora desiti jer su to evropske norme. Sadašnje naknade naših opština značajno povećavaju troškove gradnje i u konačnom cijenu stana koju plaća kupac. Prema procjenama, kada bi naknada bila ukinuta, cijene stanova bi mogle pojeftiniti i do 15 odsto” kaže za Vijesti vlasnik Zetagradnje Blagota Radović.
Prema toj računici cijena stana od 50.000 eura bi mogla biti manja i za 7.500 eura. Radović kaže da kod plaćanja ove naknade problem predstavlja što se plaća na početku, kada je investitor već opterećen drugim troškovima, zbog čega najčešće moraju da uzimaju kredite što im opet stvara dodatne rashode.
On dodaje da razumije pritivljenja opština jer im je ova naknada bila najznačajniji prihod kojim su punili budžet.
“Lokalne vlasti moraće da poboljšaju naplatu poreza na imovinu, da taj novac izdvoje za finansiranje komunalne infrastrukture, ali i da smanje svoje troškove i racionalizuju administraciju”, kaže Radović za Vijesti.
“Podržavamo ukidanje ove naknade, ali se to mora uraditi na način da opštine imaju novca za gradnju infrastrukture i razvoj urbanih cijelina, jer to omogućava nama da gradimo nove stambene i poslovne objekte. Mogućnosti su da opštine imaju neke nove prihode ili da mi gradimo dio infrastrukture. Mi svakako u tome moramo učestvovati bilo preko Odbora za građevinarstvo Privredne komore ili nekog drugog udruženja”, izvršni direktor firme Normal kompani Mile Gujić.
Vlada je u analizi fiskaliteta na lokalnom nivou navela da je ova naknada velika biznis barijera i jedna od najvećih na svijetu u pojedinačnom iznosu po kvadratnom metru, ali i u odnosu ove naknade sa BDP-om po stanovniku, navode VIjesti.
U Sloveniji naknada za 1.000 kvadrata iznosi 9.000 eura računajući i plaćanja ostalih priključaka, dok bi u Crnoj Gori, računajući prosjek svih opština, ona iznosila 44.000 eura, bez plaćanja priključaka.
U Vladinom izvještaju naveden je primjer Opštine Podgorica koja je od ove naknade u 2012. godini prihodovala 10,3 miliona a od poreza na nekretnine 5,1 miliona. Predloženo je da Opština može stopu poreza na nekretnine da poveća za duplo, poboljša naplatu ovog poreza koja iznosi 70 odsto i da time nadoknadi novac koji će izgubiti ukidanjem naknade, pišu VIjesti.
Ukidanje naknade bi značilo da, na primjer, stan koji sada vrijedi 50 hiljada eura pojeftini za pet do sedam hiljada, zavisno od zone.
Vlasnici stana u Podgorici sada plaćaju porez na nekretnine po stopi od 0,26 odsto njegove vrijednosti jednom godišnje. Na stan od 50.000 eura to iznosi 130 eura, mada postoje popusti u zavisnosti od statusa porodice, broja članova domaćinstva. Ukoliko bi se stopa povećala za duplo, porez bi iznosio 260 eura, tako da bi vlasnik onu uštedu prilikom kupovine stana zbog ukidanja naknade vratio za oko 40 godina.
Ukidanje naknade biće prilika i za rješenje problema nelegalne gradnje jer je većini tih objekata nelegalna samo zbog toga šta vlasnici nisu platili komunalije. Mnogi od tih objekata nisu ni upisani u katastar, a ako jesu postoji navedeni teret da nisu platili komunalije. Zbog tog statusa većina njihovih “vlasnika” i ne dobija rješenja za porez na nekretnine, navode Vijesti.