Prosječna neto zarada 123 javna funkcionera u 20 organa državne uprave, prema dostupnim podacima, iznosi 715 eura, saopšteno je iz Instituta alternativa (IA).
Kako su naveli, najviša zarada je u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a najniža u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije.
Iz IA su upozorili da većina organa državne uprave ne ispunjava obavezu iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja nalaže proaktivno objavljivanje spiskova javnih funkcionera sa njihovim zaradama.
IA je pretragom internet stranica organa državne uprave od 20. jula do 1. avgusta našla samo 16 spiskova javnih funkcionera sa njihovim mjesečnim primanjima. Manje od trećine organa državne uprave je ispoštovalo zakonsku obavezu, a od toga samo osam od 16 ministarstava.
“Prosječna neto zarada 123 javna funkcionera u dvadeset organa državne uprave iznosi 715 eura. Najnižu prosječnu platu od 643 eura primaju funkcioneri u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije. Javni funkcioneri u Ministarstvu unutrašnjih poslova zarađuju preko oko 960 eura”, objasnili su iz IA.
Oni su kazali da za preostala 34 organa državne uprave, uključujući i one koji su u sastavu ministarstava, nisu objavila spiskove funkcionera sa zaradama.
Među ministarstvima koja nisu objavila spiskove zarada su ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, prosvjete, kulture, ekonomije, saobraćaja i pomorstva, kao i Ministarstvo zdravlja.
Spiskove nisu objavile ni uprave za dijasporu, imovinu, igre na sreću, zaštitu kulturnih dobara, nekretnine, pomorsku sigurnost, carine, šume, vode, zbrinjavanje izbjeglica, javne nabavke, mlade i sport, ali ni Lučka, Poreska i Veterinarska uprava.
Ni direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, zaštitu tajnih podataka, saobraćaj, željeznice, kao ni Direkcija javnih radova nisu objavile spiskove sa platama svojih funkcionera.
Kako su iz IA saopštili, spiskove nisu objavile ni agencije za duvan i zaštitu konkurencije, sekretarijati za zakonodavstvo i razvojne projekte, kao ni Zavod za statistiku, Zavod za hidrometeorolgiju i seizmologiju i Zavod za metrologiju.
“IA je i ranije naglašavao da državni organi ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, čime otežavaju uvid u podatke neophodne za analizu kadrovskog planiranja i upravljanja i ocjenu sveukupnog napretka u reformi javne uprave”, navodi se u saopštenju te organizacije.
Oni su kazali da će u budućeposvetiti pažnju posvetiti javnim funkcionerima i službenicima koji zauzimaju pozicije pomoćnika ministara, generalnih direktora i sekretara.
“Upravo je ovaj sloj državnih službenika naročito važan za sprovođenje i obezbjeđivanje kontinuiteta neophodnih reformi, i kao takav, ne bi trebalo da bude podložan samovolji članova Vlade, tj. ministara”, poručili su iz IA.
Iz te organizacije su najavili da će do kraja godine pripremiti studiju o profesionalizaciji rukovodećeg kadra u crnogorskoj državnoj upravi.
Prema njihovim riječima, nepoštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane državnih organa za rezultat ima i to da je tačan broj javnih funkcionera, naročito onih koji su ujedno i državni službenici, nepoznat.
Oni su apelovali na državne organe da redovno objavljuju spiskove sa zaradama javnih funkcionera, ali i spiskove svih zaposlenih.
“Dosljedna primjena ovih zakonskih obaveza značajno bi unaprijedila transparentnost rada državnih institucija”, zaključili sui z IA.
Iz IA su upozorili da većina organa državne uprave ne ispunjava obavezu iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja nalaže proaktivno objavljivanje spiskova javnih funkcionera sa njihovim zaradama.
IA je pretragom internet stranica organa državne uprave od 20. jula do 1. avgusta našla samo 16 spiskova javnih funkcionera sa njihovim mjesečnim primanjima. Manje od trećine organa državne uprave je ispoštovalo zakonsku obavezu, a od toga samo osam od 16 ministarstava.
“Prosječna neto zarada 123 javna funkcionera u dvadeset organa državne uprave iznosi 715 eura. Najnižu prosječnu platu od 643 eura primaju funkcioneri u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije. Javni funkcioneri u Ministarstvu unutrašnjih poslova zarađuju preko oko 960 eura”, objasnili su iz IA.
Oni su kazali da za preostala 34 organa državne uprave, uključujući i one koji su u sastavu ministarstava, nisu objavila spiskove funkcionera sa zaradama.
Među ministarstvima koja nisu objavila spiskove zarada su ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, prosvjete, kulture, ekonomije, saobraćaja i pomorstva, kao i Ministarstvo zdravlja.
Spiskove nisu objavile ni uprave za dijasporu, imovinu, igre na sreću, zaštitu kulturnih dobara, nekretnine, pomorsku sigurnost, carine, šume, vode, zbrinjavanje izbjeglica, javne nabavke, mlade i sport, ali ni Lučka, Poreska i Veterinarska uprava.
Ni direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, zaštitu tajnih podataka, saobraćaj, željeznice, kao ni Direkcija javnih radova nisu objavile spiskove sa platama svojih funkcionera.
Kako su iz IA saopštili, spiskove nisu objavile ni agencije za duvan i zaštitu konkurencije, sekretarijati za zakonodavstvo i razvojne projekte, kao ni Zavod za statistiku, Zavod za hidrometeorolgiju i seizmologiju i Zavod za metrologiju.
“IA je i ranije naglašavao da državni organi ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, čime otežavaju uvid u podatke neophodne za analizu kadrovskog planiranja i upravljanja i ocjenu sveukupnog napretka u reformi javne uprave”, navodi se u saopštenju te organizacije.
Oni su kazali da će u budućeposvetiti pažnju posvetiti javnim funkcionerima i službenicima koji zauzimaju pozicije pomoćnika ministara, generalnih direktora i sekretara.
“Upravo je ovaj sloj državnih službenika naročito važan za sprovođenje i obezbjeđivanje kontinuiteta neophodnih reformi, i kao takav, ne bi trebalo da bude podložan samovolji članova Vlade, tj. ministara”, poručili su iz IA.
Iz te organizacije su najavili da će do kraja godine pripremiti studiju o profesionalizaciji rukovodećeg kadra u crnogorskoj državnoj upravi.
Prema njihovim riječima, nepoštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane državnih organa za rezultat ima i to da je tačan broj javnih funkcionera, naročito onih koji su ujedno i državni službenici, nepoznat.
Oni su apelovali na državne organe da redovno objavljuju spiskove sa zaradama javnih funkcionera, ali i spiskove svih zaposlenih.
“Dosljedna primjena ovih zakonskih obaveza značajno bi unaprijedila transparentnost rada državnih institucija”, zaključili sui z IA.