Opštinska izborna komisija Kolašin ne može postupiti po nalogu Državne izborne komisije bez prethodno utvrđenih konačnih rezultata izbora, jer bi to predstavljalo kršenje Zakona o izboru odbornika i poslanika, smatraju u DPS-u.
Poslanik Demokratsej partije socijalista Marta Šćepanović kazala je da “donošenje odluke kojom se nalaže OIK-u da objavi rezultate izbora u Službenom listu i dostavi Skupštini opštine Kolašin izvještaj o rezultatima za izbor odbornika, radi sazivanja konstitutivne sjednice SO, predstavlja nalaganje OIK Kolašin da postupa suprotno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika”.
Šćepanović je podsjetila je da je DIK tu odluku donio postupajući po zahtjevima Socijalističke narodne partiuje (SNP), Socijaldemokratske partije (SDP) i Ministarstva unutrašnjih poslova i državne uprave.
Ona smatra da je odluka DIK-a nejasna, jer se njome nalaže da OIK postupi u skladu sa članom 27 i članom 93-99 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
“Iako iz cjelokupnog izbornog materijala OIK Kolašin proizilazi da nijesu ispunjeni uslovi za postupanje po tim članovima, jer regulišu objavljivanje konačnih rezultata izbora kojih u konkretnom slučaju nema, jer nijesu utvrđeni zapisnikom o utvrđivanju konačnih rezultata izbora, a zbog nedostaka potrebne većine u OIK za usvajanje zapisnika”, navela je Šćepanović.
Prema njenim riječima, DIK je u postupku nadzora donio odluku bez obrazloloženja, a da Zakonom o izboru odbornika i poslanika nije regulisan postupak nadzora, niti su zakonom takva ovlašćenja data DIK-u.
Kako je kazala, odlukom se nalaže i postupanje po odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a DIK u postupku nadzora nije utvrdila u čemu se sastoji nezakonitost u radu OIK Kolašin, odnosno kojim radnjama je Komisija prekršila odredbe tog zakona.
“Jasno da nije moguće postupiti po nalogu DIK bez prethodno utvrđenih konačnih rezultata izbora od OIK Kolašin, jer bi tako postupanje predstavljalo kršenje odredaba Zakona o izboru odbornika i poslanika”, tvrdi Šćepanović.
Ona je kazala da je, kolašinska i crnogorska javnost imala priliku da vidi da su opozicione partije odgovorne za političku situaciju poslije izbora u Kolašinu.
“Jer oni čak nijesu ni prezali da mijenjaju izbornu volju građana, tako što su primoravali svoje birače da glasaju protiv njihove volje. Najbolji dokaz za to jeste ponovljeno glasanje u Đurđevini 8. juna”, zaključila je Šćepanović.
Šćepanović je podsjetila je da je DIK tu odluku donio postupajući po zahtjevima Socijalističke narodne partiuje (SNP), Socijaldemokratske partije (SDP) i Ministarstva unutrašnjih poslova i državne uprave.
Ona smatra da je odluka DIK-a nejasna, jer se njome nalaže da OIK postupi u skladu sa članom 27 i članom 93-99 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
“Iako iz cjelokupnog izbornog materijala OIK Kolašin proizilazi da nijesu ispunjeni uslovi za postupanje po tim članovima, jer regulišu objavljivanje konačnih rezultata izbora kojih u konkretnom slučaju nema, jer nijesu utvrđeni zapisnikom o utvrđivanju konačnih rezultata izbora, a zbog nedostaka potrebne većine u OIK za usvajanje zapisnika”, navela je Šćepanović.
Prema njenim riječima, DIK je u postupku nadzora donio odluku bez obrazloloženja, a da Zakonom o izboru odbornika i poslanika nije regulisan postupak nadzora, niti su zakonom takva ovlašćenja data DIK-u.
Kako je kazala, odlukom se nalaže i postupanje po odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a DIK u postupku nadzora nije utvrdila u čemu se sastoji nezakonitost u radu OIK Kolašin, odnosno kojim radnjama je Komisija prekršila odredbe tog zakona.
“Jasno da nije moguće postupiti po nalogu DIK bez prethodno utvrđenih konačnih rezultata izbora od OIK Kolašin, jer bi tako postupanje predstavljalo kršenje odredaba Zakona o izboru odbornika i poslanika”, tvrdi Šćepanović.
Ona je kazala da je, kolašinska i crnogorska javnost imala priliku da vidi da su opozicione partije odgovorne za političku situaciju poslije izbora u Kolašinu.
“Jer oni čak nijesu ni prezali da mijenjaju izbornu volju građana, tako što su primoravali svoje birače da glasaju protiv njihove volje. Najbolji dokaz za to jeste ponovljeno glasanje u Đurđevini 8. juna”, zaključila je Šćepanović.