Tržište Rusije je važno za crnogorske proizvođače, ali je trenutno veće regionalno i zemalja potpisnica Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović.
“U ovom momentu još ne znamo koje su to vrste, da li je to ograničenje nekih količina ili trajna zabrana za period od godine. Te nepoznanice biće otklonjene kada Vlada Rusije razradi ovaj ukaz”, rekao je Ivanović na radnom doručku sa novinarima.
On je precizirao da je za pet mjeseci ove godine ukupan izvoz na tržište Rusije između 8,5 miliona eura i deset miliona eura.
“Za nas je bitno da tržište ostane slobodno za vino gdje je izvoz 1,7 miliona EUR. Imamo i rastući izvoz prerađevina od mesa, pri čemu smo krenuli i sa izvozom pršute”, naveo je Ivanović.
Vlada će, kako smatra, vjerovatno primjenjivati neke selektivne mjere prema zemljamama i proizvodima, ali mora se sačekati da se vidi tačno o čemu se radi.
“Sve što smo do sad uradili, kao što je obezbjeđenje izvoznih brojeva za pet proizvođača pršute iz Crne Gore, sedam brojeva za one koji se bave preradom mesa, saradnja sa veterinarskim upravama, sve to sada se nalazi na stand by režimu”, objasnio je Ivanović.
On je naveo da ono na čemu treba raditi i što želi je da se u Crnoj Gori uvedu standardi, kako bi kupci vidjeli standardizovane proizvode.
»Kako je posložen, na primjer, paradajz, kako je čuvan, kako se bere, u šta je upakovan. Želim sve transparentno, a ne da je spolja sve super, a unutra ne valja ništa. Moramo zavoditi više reda, imamo kvalitet i potencijal, moramo dodatno smanjiti troškove i osloniti se više jedni na druge«, precizirao je Ivanović.
On je kazao i da je do jula zaključeno osam ugovora o osiguranju i to četiri za osiguranje usjeva i plodova i četiri za osiguranja životinja.
"Ukupno učešće Ministarstva u polisama osiguranja za osam zaključenih osiguranja iznosi 31,14 hiljada eura. Do 1. avgusta pristiglo je još deset zahtjeva", naveo je Ivanović.
Na pitanje novinara da li proizvođači znaju da plastenike koje uglavnom svi imaju neće da osiguravaju osiguravajuće kuće, Ivanović je odgovorio da je od početka godine do 1. avgusta održano preko dvije hiljade seminara i radionica, okruglih stolova sa poljoprivrednim proizvođačima.
"Većina koji imaju plastenike misli da će proći jeftinije ako uzmu tanje folije, a kad nastane problem zažale što su to uradili", ocijenio je Ivanović.
U prvih pet mjeseci u odnosu na isti period prošle godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji je 1,18 odsto ili za 1,91 milion EUR, dok je izvoz veći za 18,34 odsto ili za 3,44 miliona EUR.
»Glavni partneri, u uvozu i izvozu su i dalje zemlje CEFTA-a i EU. Uvoz iz Srbije ostao je na istom nivou, uprkos vanrednoj situaciji prouzrokovanoj poplavama«, rekao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, osnovni preduslovi koje Crna Gora treba da ispuni u oblasti bezbjednosti hrane su prenošenje pravne tekovine EU i efikasnu implementaciju od pravilno strukturirane i obučene administracije.
On je kazao i da je ukupan broj pravnih akata sa kojima treba usaglasiti nacionalno zakonodavstvo skoro 4,83 hiljade što zahtijeva duboke i radikalne reforme pravnog okvira kojim se uređuje bezbjednost hrane, veterinska i fitosanitarna politika u Crnoj Gori, kao i unaprijeđenje postojećeg kontrolnog sistema.
»Raspisan je javni konkurs za izradu idejnog rješenja vizuelnog identiteta projekta Kuća meda, čiji je cilj da se dobije jedinstven vizuelni identitet, uveća prepoznatljivost crnogorskog meda i poveća njegov plasman na domaćem i međunarodnom tržištu«, kazao je Ivanović.
Rok za predaju radova je 15. oktobar.
Na pitanje novinara da li Ministarstvo planira da otkupljuje grožđe, Ivanović je odgovorio da se time nikad nijesu bavili, već Plantaže.
»Oni imaju njihov bord direktora koji donosi takve odluke. Ova godina je bila nezahvalna za vinogradarstvo u regionu. Ali proizvođači ne mogu sjedjeti i čekati da im Plantaže otkupe grožđe, moraju se organizovati«, rekao je Ivanović i dodao da kada je riječ o otkupu jagnjadi, za sada se niko ne javlja.
Od početka godine otkupljeno je preko 14 miliona litara sirovog mlijeka i isplaćeno 1,1 milion EUR premija. U odnosu na period od januara do jula prošle godine otkup mlijeka je veći oko 400 hiljada litara. Oko 35 odsto otkupljenog mlijeka u prvih šest mjeseci je mlijeko ekstra i prve klase. Međutim higijenski kvalitet sirovog mlijeka mora biti značajno unaprijeđen posebno kada se radi o broju mikroorganizama.
On je kazao da je tokom proljećne sadnje, 70 proizvođača iz 13 opština podiglo je zasade od 12 voćnih vrsta na ukupnoj površini od 39,66 hektara.
Ivanović je rekao i da je u toku I javnog poziva za dodjelu podrške koja se tiče podizanja novih i revitalizaciju postojećih maslinjaka i nabavku opreme za savremenu berbu maslina za ovu godinu revitalizovana su 2,65 hiljada stabala masline i posađeno je 1,36 hiljada maslina, na preko četiri hektara.