Bankarski ombudsman Halil Kalač insistira na definisanju maksimalnog nivoa dozvoljene kamatne stope jer pojedine kamate na crnogorskom tržištu sada ulaze u zonu zelenaških, pišu Vijesti.
Skupštinski Odbor za ekonomiju danas će razmatrati izmjene Zakona o obligacionim odnosima koje je predložio SNP kako bi se odredila najveća kamatna stopa koju banke i mikrofinansijske institucije (MFI) mogu da odobravaju građanima i privredi.
Predlog SNP-a je da kamatna stopa na godišnjem nivou za kredite koje banka odobri firmama ne može biti veća od 14 odsto, a građanima 15 odsto. Za kredite koje odobravaju MFI predlaže se maksimalna kamata i za građane i privredu od 16 odsto, navode Vijesti.
Centralna banka (CBCG) objavila je da je prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u maju ove godine iznosila 10,65 odsto, a na iste kredite kod MFI 27,8 odsto te da se bilježi rast na godišnjem nivou.
Vijesti podsjećaju da CBCG već drugu godinu preporučuje Vladi da izmijeni taj zakon da bi utvrdila najvišu ugovorenu kamatnu stopu, što izvršna vlast ignoriše.
“Određivanje maksimalno dozvoljene kamatne stope treba biti u cilju definisanja koje kamatne stope predstavljaju zelenašenje. Tu vrstu kamatnih stopa imaju u 14 zemalja EU. U SAD svaka federalna država ima svoju regulativu po pitanju dozvoljenih kamatnih stopa. U okruženju ta kamata ima u Hrvatskoj i Makedoniji. Treba je donijeti u Crnoj Gori, jer pojedine kamatne stope (ne sve) ulaze u zonu zelenaških”, rekao je Kalač “Vijestima”.
On je dodao da administrativno ograničavanje kamatnih stopa ne treba miješati sa “plafoniranjem” kamata koje postoji u svijetu u kontekstu zabrane zelenaških kamata što rade razvijene tržišne ekonomije.
“Ekonomska nauka je pokazala da svako administriranje kamatnih stopa vodi tome da potrošači na kraju plate još veću cijenu, jer banke i finansijske institucije iznađu način da naplate efektivnu cijenu kredita”, objasnio je Kalač.
On smatra da bi propisivanje maksimalno dozvoljene kamatne stope trebao da uradi stručni tim koji bi činili predstavnici CBCG, Ministarstva finasija, suda, banaka i njihovih komitenata.
„Treba uraditi studiju opravdanosti značajnijeg smanjenja kamatnih stopa kao mjeru bržeg ekonomskog oporavka realnog sektora i bržeg ekonomskog rasta. Ona bi pokazala da li u uslovima ograničenja kamatnih stopa može doći do smanjenja obima novih kredita i da li samo u kategoriji visoko rizičnih klijenata”, zaključio je Kalač.
Predlog SNP-a je da kamatna stopa na godišnjem nivou za kredite koje banka odobri firmama ne može biti veća od 14 odsto, a građanima 15 odsto. Za kredite koje odobravaju MFI predlaže se maksimalna kamata i za građane i privredu od 16 odsto, navode Vijesti.
Centralna banka (CBCG) objavila je da je prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u maju ove godine iznosila 10,65 odsto, a na iste kredite kod MFI 27,8 odsto te da se bilježi rast na godišnjem nivou.
Vijesti podsjećaju da CBCG već drugu godinu preporučuje Vladi da izmijeni taj zakon da bi utvrdila najvišu ugovorenu kamatnu stopu, što izvršna vlast ignoriše.
“Određivanje maksimalno dozvoljene kamatne stope treba biti u cilju definisanja koje kamatne stope predstavljaju zelenašenje. Tu vrstu kamatnih stopa imaju u 14 zemalja EU. U SAD svaka federalna država ima svoju regulativu po pitanju dozvoljenih kamatnih stopa. U okruženju ta kamata ima u Hrvatskoj i Makedoniji. Treba je donijeti u Crnoj Gori, jer pojedine kamatne stope (ne sve) ulaze u zonu zelenaških”, rekao je Kalač “Vijestima”.
On je dodao da administrativno ograničavanje kamatnih stopa ne treba miješati sa “plafoniranjem” kamata koje postoji u svijetu u kontekstu zabrane zelenaških kamata što rade razvijene tržišne ekonomije.
“Ekonomska nauka je pokazala da svako administriranje kamatnih stopa vodi tome da potrošači na kraju plate još veću cijenu, jer banke i finansijske institucije iznađu način da naplate efektivnu cijenu kredita”, objasnio je Kalač.
On smatra da bi propisivanje maksimalno dozvoljene kamatne stope trebao da uradi stručni tim koji bi činili predstavnici CBCG, Ministarstva finasija, suda, banaka i njihovih komitenata.
„Treba uraditi studiju opravdanosti značajnijeg smanjenja kamatnih stopa kao mjeru bržeg ekonomskog oporavka realnog sektora i bržeg ekonomskog rasta. Ona bi pokazala da li u uslovima ograničenja kamatnih stopa može doći do smanjenja obima novih kredita i da li samo u kategoriji visoko rizičnih klijenata”, zaključio je Kalač.