Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da je Crna Gora uradila sve što je mogla u pokušaju da dobije poziv NATO ali su zbir okolnosti i situacija u kojoj je Alijansa trebalo da odluči o proširenju doveli do neostvarenja planova.
“Imam utisak da je Crna Gora učinila sve što je mogla na političkom i diplomatskom frontu i na planu rješavanja svega što su obuhvatali godišnji akcioni planovi za članstvo i zadovoljila sve zahtjeve. Ali postoji nekad zbir okolnosti koji može da dovede do neostvarenja planova”, kazao je on agenciji MINA.
Prema riječima Radića, NATO je, prije svega, odluku o proširnju trebalo da donese u godini najozbiljnije bezbjednosne krize. “S obzirom na to da je Ukrajina i razvoj događaja na istoku prioritet svih prioriteta i svako drugo pitanje je moglo da se analizira kroz taj kontekst”.
Kako je kazao, u jednom se trenutku činilo da će ukrajinaska kriza biti ubrzanje za proširenje, utoliko što će, dodao je, Amerikanci i njihovi saveznici priznati da je potrebno što prije pokazati spremnost da NATO pokaže svoju snagu.
Radić je ocijenio da je, posebno je tokom prethodnih par mjeseci, došao do izražaja oprezan stav da nije ptorebno srljati sa bilo kojim potezom dalje u zatezanje odnosa sa Rusijom.
“Crna Gora tu, naravno, nije presudni element u odnosima, ali je činjenica da bi eventualno širenje, i sa malom članicom, bilo gotovo nezamislivo”, kazao je on.
Sa druge strane, rekao je Radić, bilo kakva akcija koja bi provcirala Rusiju, prije svega rješavanje statusa Gruzije, mogla bi da izazove dodatni poremećaj odnosa NATO-a i Rusije.
“Zbog toga mislim da je prevladao stav da bi bilo mudro politički sačekati”, dodao je Rasić.
Što se tiče Crne Gore, kako je rekao, ništa posebno neće da se promijeni za godinu-dvije u ovakvim prilikama. “I Crna Gora bi bila u drugačijoj poziciji da nije bilo ukrajinske krize i da je na Balkanu mogao da se napravi veći progres”.
Radić smatra da je moguće da se dobijanje poziva za članstvo “elegantno izvede između dva samita”.
“Moguće je, utoliko to bi to tada bilo jedno elegantno rešenje u kome slučaj Crne Gore ne bi bio dio ozbiljnijeg velikog paketa rješavanja globalnih prilika”, dodao je on.
Radić je kazao da su reforma bezbjednosnog sektora i borba protiv korupcije teme koje su zajedničke za Evropsku uniju (EU) i NATO. “I opterećivaće crnogorsku javnu scenu u narednim godinama utoliko što će svaki korak prema Uniji biti vrlo precizno limitiran ili određen u dinamici upravo rješavanjem tih spornih pitanja”.
“Tačno je da će problem korupcije, reforme sistema bezbjednosti biti ozbiljno pitanje upregovorima sa EU, a da je NATO dosad pokazao drugačiji model funkcionisanja, pragmatičniji, koji je omogućio da u Alijansu uđu zemlje koje su kudikamo manje pripremljene nego zemlje Balkana”, naveo je Radić.
To je šteta za Crnu Goru, dodao je, utoliko što su, kroz nekoliko analiza i nekoliko primjera zemalja koje su primljene u NATO, izvučeni zaključci koji sada postavljaju strožije kriterijume za nove članice.
“Koliko to vrijedi za NATO, još drastičnije vrijedi za EU i to je nešto sa čim će morati da se suoči Crna Gora u sve zemlje zapadnog Balkana koje nijesu u EU i NATO”, zaključio je Radić.
Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
Prema riječima Radića, NATO je, prije svega, odluku o proširnju trebalo da donese u godini najozbiljnije bezbjednosne krize. “S obzirom na to da je Ukrajina i razvoj događaja na istoku prioritet svih prioriteta i svako drugo pitanje je moglo da se analizira kroz taj kontekst”.
Kako je kazao, u jednom se trenutku činilo da će ukrajinaska kriza biti ubrzanje za proširenje, utoliko što će, dodao je, Amerikanci i njihovi saveznici priznati da je potrebno što prije pokazati spremnost da NATO pokaže svoju snagu.
Radić je ocijenio da je, posebno je tokom prethodnih par mjeseci, došao do izražaja oprezan stav da nije ptorebno srljati sa bilo kojim potezom dalje u zatezanje odnosa sa Rusijom.
“Crna Gora tu, naravno, nije presudni element u odnosima, ali je činjenica da bi eventualno širenje, i sa malom članicom, bilo gotovo nezamislivo”, kazao je on.
Sa druge strane, rekao je Radić, bilo kakva akcija koja bi provcirala Rusiju, prije svega rješavanje statusa Gruzije, mogla bi da izazove dodatni poremećaj odnosa NATO-a i Rusije.
“Zbog toga mislim da je prevladao stav da bi bilo mudro politički sačekati”, dodao je Rasić.
Što se tiče Crne Gore, kako je rekao, ništa posebno neće da se promijeni za godinu-dvije u ovakvim prilikama. “I Crna Gora bi bila u drugačijoj poziciji da nije bilo ukrajinske krize i da je na Balkanu mogao da se napravi veći progres”.
Radić smatra da je moguće da se dobijanje poziva za članstvo “elegantno izvede između dva samita”.
“Moguće je, utoliko to bi to tada bilo jedno elegantno rešenje u kome slučaj Crne Gore ne bi bio dio ozbiljnijeg velikog paketa rješavanja globalnih prilika”, dodao je on.
Radić je kazao da su reforma bezbjednosnog sektora i borba protiv korupcije teme koje su zajedničke za Evropsku uniju (EU) i NATO. “I opterećivaće crnogorsku javnu scenu u narednim godinama utoliko što će svaki korak prema Uniji biti vrlo precizno limitiran ili određen u dinamici upravo rješavanjem tih spornih pitanja”.
“Tačno je da će problem korupcije, reforme sistema bezbjednosti biti ozbiljno pitanje upregovorima sa EU, a da je NATO dosad pokazao drugačiji model funkcionisanja, pragmatičniji, koji je omogućio da u Alijansu uđu zemlje koje su kudikamo manje pripremljene nego zemlje Balkana”, naveo je Radić.
To je šteta za Crnu Goru, dodao je, utoliko što su, kroz nekoliko analiza i nekoliko primjera zemalja koje su primljene u NATO, izvučeni zaključci koji sada postavljaju strožije kriterijume za nove članice.
“Koliko to vrijedi za NATO, još drastičnije vrijedi za EU i to je nešto sa čim će morati da se suoči Crna Gora u sve zemlje zapadnog Balkana koje nijesu u EU i NATO”, zaključio je Radić.
Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.