U Crnoj Gori je trenutno po NATO standardima kodifikovano 60 proizvoda, dok je u pripremi još 40 za koje je u toku obrada podataka, saopštio je načelnik Direkcije za standardizaciju i kodifikaciju u Ministarstvu odbrane, Marinko Aleksić.
“Trenutno je kodifikovano 60 proizvoda, dok je u pripremi još 40 za koje obrađujemo podatke”, kazao je Aleksić.
Prema njegovim riječima, veći broj kompanija se javio nakon intenzivne kampanje, jer su, kako je naveo, prepoznali interes u tom procesu.
“Zainteresovane kompanije koje mogu da ponude usluge odbrambenom sektoru, koje koriste neke proizvode stranog porijekla, mogu da se jave da izvrše proces kodifikacije svojih proizvoda i dobiju svoj kompanijski kod”, pojasnio je Aleksić.
On je kazao da postoji široka lepeza proizvoda koji podliježu kodifikaciji, a u među NATO standardima dati su zahtjevi za svaki pojedinačni proizvod.
“Trenutno postoji 68 hiljada proizvoda za koje u bazi podataka tačno postoje zahtjevi koje treba ispuniti”, objasnio je Aleksić.
Zahtjevi, kako je rekao, zavise od vrste proizvoda, a bitno je da se za kodifikaciju prijavljuju kompanije koje prepoznaju svoj interes da se pojave na tržištu koje zahtijeva određeni kvalitet.
Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić kazao je da je poznato da su evroatlantske integracije definisne kao spoljnopolitički prioritet Crne Gore.
„Dosadašnja iskustva sa stranim investitorima i veliki projekti koji su uspješno realizovani, kao i oni čija realizacija tek predstoji, potvrđuju da je Crna Gora po svim evropskim i svjetskim mjerilima prepoznata kao dobra i sigurna destinacija za investicije“, kazao je Kavarić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora kao mala destinacija i mala ekonomija, ne može da funkcioniše isljučivo na bazi domaće tražnje i domaćeg tržišta, nego bi, kako je rekao, ulazak u NATO obezbijedio bezbjednosnu stabilnost, što je nužan preduslov za slobodan promet robe i kapitala i privlačenje stranih investitora.
„Članstvo u NATO ne predstavlja samo mogućnost da investiticije dovedemo u Crnu Goru, već daje šansu i našim privrednicima da prezentuju svoj rad i prozvode na tržištu od 900 miliona ljudi“, ocijenio je Kavarić.
On je istakao da se učlanjenjem u NATO, crnogorskim privrednicima pruža mogućnost da ravnopravno, sa ostalim proizvođačima iz zemalja članica NATO-a plasiraju prozvode potrebne za život i rad oružanih snaga.
„Da bi plasirali svoje proizvode NATO oružanim snagama, oni proizvode moraju uskladiti sa NATO standardom, odnosno izvršiti kodifikaciju proizvoda“, objasnio je Kavarić.
Crnogorski privrednici su, kako je naveo, prepoznali značaj tog procesa i svjesni su da će, ukoliko imaju NATO kao partnera, njihov rejting biti bolji.
„Ministarstvo ekonomije, u okviru svojih nadležnosti, osnovalo je Institut za standardizaciju Crne Gore koji vodi aktivnosti prihvatanja međunarodnih i donošenja nacionalnih standarda“, saopštio je Kavarić.
On je kazao da je Crna Gora preko Instituta pridružena članica svih međunarodnih i evropskih organizacija, čime se otvara mogućnost odlučivanja u procesu međunarodne standardizacije, i pravovremeno informisanje o svim aktivnostima u standardizaciji svih društvenih i ekonomskih tokova.
„Prihvatanje i implementacija NATO standarda predstavlja jedan od najzahtjevnih zadataka na putu pristupanja ovoj Alijansi“, poručio je Kavarić.
On je precizirao da proizvođači koji imaju kodifikovane proizvode po NATO kodifikacionom sistemu mogu da prodaju svoje prouzvode crnogorskom, ali i ministarstvima odbrane zemalja članica NATO-a i EU.
„S obzirom na činjenicu da se Vojska Crne Gore nalazi u fazi pripremanja, privrednici treba da i u tom dijelu prepoznaju svoju šansu i nametnu se kao konkurentan snabdjevač“, kazao je Kavarić.
Nacionalni koordinator za članstvo u NATO, Nebojša Kaluđerović je kazao da je NATO sistem kodifikacije nastao iz potrebe da saveznii budu interoperabilni i u ovoj oblasti, a pored 28 zemalja članica Alijanse, taj sistem koristi još 38 drugih država.
„Kodifikacija je neophodan uslov bez koga se ne mogu plasirati proizvodi na odbrambeno tržište NATO-a“, poručio je Kaluđerović.
On je podsjetio da je prvi proizvod u Crnoj Gori kodifikovan 2011, a da su od tada vodeće crnogorske kompanije prepoznale tržišne potencijale i započele proces kodifikacije.
Izvršni direktor kompanije Marteks sa Cetinja, Dragan Martinović, kazao je da je ta kompanija kodifikovala tri svoja proizvoda po NATO standardima.
„Mi smo kodifikovali tri svoja proizvoda i za njih dobili kodifikacioni broj, u pitanju je tradicionalna Njeguška pršuta sušena na crnogorski način“, kazao je Martinović.
On je kazao da je proces kodifikacije tih prizvoda trajao godinu.
„Dobijanjem kodifikacionog koda očekujemo širenje na tržištima svih NATO zemalja, povećanje proizvodnje i zastupanje bitnog crnogorskog brenda na širem tržištu“, kazao je Martinović.